Predsjednička kampanja je svakim danom sve intenzivnija, posebice zato što tri vodeća kandidata, prema izlaznim anketama, imaju praktički izjednačen broj glasača na svojoj strani. Usred borbe za svaki glas pojavile su se sumnje u mogućnost prijevare na predsjedničkim izborima.
Hrvatski stručnjaci s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Fakulteta elektronike i računarstva te Agronomskog fakulteta proveli ekspertnu analizu na podacima s prošlih predsjedničkih izbora kako bi provjerili je li na njima bilo ikakvih manipulacija ili prijevara, prenose vijesti.hr.
Situacija je posebno podložna preispitivanju u situaciji u kojoj je više kandidata izjednačeno po izlaznim anketama te im je važan svaki glas. No, važno je znati kako svaka biračka kutija sadrži podatke o ukupnom broju listića, izlaznosti, broju nevažećih listića i ostvarenom postotku glasova za svakog kandidata.
Za predsjedničke izbore planirano je nešto više od 6.000 biračkih kutija, navode stručnjaci Davor Horvatić, Petra Posedel Šimović i Nenad Mijić u svojoj analizi.
Najrazvikanije metode navodne prijevare su namjerno krivo prebrojavanje i dodavanje izbornih glasova u biračke kutije, često znano pod pošalicom ''i mrtvi glasaju''. Autori analize proučavali su prethodne predsjedničke izbore i zaključili kako na njima nije bilo krivog glasanja niti mrtvih glasača. Iako znanstvenici ne isključuju mogućnost da se uvijek mogu javiti pojedinci koji su vidjeli izborne neregularnosti.
U analizi koju su proveli provjereno je više potpisa prijevarnih radnji i sve upućuju na isti zaključak: Prethodni predsjednički izbori su regularni i ne upućuju na potpise prijevarnih radnji. Preciznije formulirano, nema ih u mjeri gdje bi se mogle statistički značajno dokazati.
U istraživanju se ističe kako su te nepravilnosti toliko malobrojne da u konačnici nikako nisu mogle imati utjecaja na izborni rezultat.
Detaljna analiza
Dva najveća suparnika na prošlim predsjedničkim izborima bili su Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. Broj građana koji je svoj glas dao Ivi Josipoviću podudarao se s brojem glasova koje je na tim biračkim mjestima ranije ostvario SDP i njegovi koalicijski partneri na izborima za Europski parlament koji su održani prije predsjedničkih izbora. Problem za Josipovića bio je znatan manjak većeg postotka glasova na biračkim mjestima s većom izlaznošću.
S druge strane, Kolinda Grabar Kitarović u znatnom broju kutija s većom izlaznošću ostvarila je veći postotak glasova. Netko bi se mogao uhvatiti za tu činjenicu kao neki pokazatelj vezan uz do sada opisanu metodologiju. No, kada se pogleda o kojim se kutijama radi, vidi se da iste pripadaju regiji koja je polariziranija prema glasovima za HDZ i nema nikakve (opet statističke) povezanosti s možebitnim prijevarnim radnjama.
Stručnjaci su stoga zaključili da se radilo o boljoj angažiranosti stranačkog tijela aktualne predsjednice. Iako je na kraju razlika brojčano bila izrazito mala, analiza je pokazala kako je Ivo Josipović bio u stalnom lovu na Kolindu Grabar Kitarović.
Hoće li se regularni izbori ponoviti i ove godine ostaje nam vidjeti. Na izborima 2015. glasačko tijelo desnice bilo je, čini se, bolje angažirano, no ovog puta možda nisu toliko ujedinjeni jer su kandidati desnice i Grabar Kitarović i Miroslav Škoro. Hoće li to donijeti prednost lijevo orijentiranom Zoranu Milanoviću vidjet ćemo već ove nedjelje.
