Populacija vuka u Hrvatskoj dio je veće dinarsko-balkanske populacije koja nastanjuje Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te se nastavlja na jug Dinarida. Za cijelu tu populaciju procjenjuje se da ima oko 3900 vukova te da je uglavnom stabilna tijekom zadnjih 6 godina (Kaczensky i sur., 2013). Neke promjene u veličini površina područja posljedica su dinamike u dinarskoj populaciji vuka, ali i boljeg poznavanja populacije vuka u Hrvatskoj. Dinamika dinarske populacije vuka ovisi i o pristupima upravljanju vukom u svakoj od država koje dijele tu populaciju.
U Hrvatskoj je vuk stalno prisutan uzduž Dinarida, od granice sa Slovenijom do Crne Gore. Prema karti rasprostranjenosti u 2013. godini (Slika 1.). U Hrvatskoj je vuk prisutan na 18 213 km2, a povremeno se pojavljuje na još 6072 km2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj prostire se na području devet županija: Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Istarske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Procjena-velicine-populacije-vuka-u-Hrvatskoj-za-razdoblje-od-01.-lipnja-2018.-do-01.-lipnja-2019.-godine..
U Hrvatskoj i Europi, velike divlje zvijeri većina ljudi može vidjeti u zoološkim vrtovima ili na televizijama. Ipak, naša zemlja je jedna od rijetkih koja se može pohvaliti da na njenom teritoriju žive sve tri velike divlje zvijeri, a to su sivi vuk, mrki medvjed i euroazijski ris.
One žive uglavnom žive na području Gorskog kotara i Like, a vuk i na području Banije
i najvećeg dijela zaleđa Dalmacije. Također, vuk se povremeno pojavljuje na Učki i u dijelu središnje Hrvatske. Još je zanimljivije da na Dinari žive sve ove sve tri prekrasne životinje. Na našem portalu već smo objavljivali fotografije medvjeda i risa na Dinari, a kamere Javne ustanove More i krš nerijetko “uhvate” i vuka.
Zavijanje vuka u planini izaziva strahopoštovanje prema ovoj divljoj i zaštićenoj zvijeri. Šume na Dinari su prirodna staništa ovih moćnih i prekrasnih zvijeri, a one su svake godine sve manje i manje. Ljudski nemar, požari, klimatske promjene, sve to utječe na rekordno nisku šumsku površinu Dinare. Samo posljednjih nekoliko godina Dinara je izgubila ogromne površine vrijedne bukove šume.
