U Mravincima nadomak Splita već 29 godina traje jedna lijepa priča.
Tamo obitelj Rogulj vrijedno baštini maslinarsku tradiciju, što je u posljednje vrijeme honorirano vrijednim nagradama, koje su velik zalog budućnost ove obitelji.
Njihovo ulje odlikuje uravnotežena i umjerena voćnost, pikantnost i gorčina
Posljednja u nizu je zlatna medalja na velikom natjecanju u New Yorku. Nije nam preostalo ništa drugo nego uputiti se u ovo mjesto, koje postaje sve poželjnija destinacija za mlade zbog svoje blizine Splitu.
- Obiteljski maslinik zasadio je otac Srećko 1994. godine kultiviravši do tada zapuštenu parcelu. U masliniku na predjelu Gustirna u Mravincima zasađeno je sedamdesetak stabala oblica, leccina, levantinki i lastovki - prisjeća se Nenad Rogulj.
Ulje proizvode za obiteljske potrebe, rodbinu i prijatelje, a manji dio stavljaju na tržište u zaista limitiranim izdanjima.
- Prinos naravno varira u odnosu na vremenske i ostale uvjete koji su svake godine drugačiji, ali posljednjih godina imamo otprilike 2.000 - 2.700 kg maslina od kojih se dobije 300-350 litara ulja. Masline beremo ručno i uvijek prerađujemo isti dan, najčešće u uljari Vukšić u Solinu. Ulje redovito testiramo u okviru udruge Oblica na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo. Redovito je izvrsne kvalitete i deklarirano kao ekstra djevičansko. Odlikuje ga uravnotežena i umjerena voćnost, pikantnost i gorčina. Čuvamo ga u inox posudama u podrumskom prostoru - priča nam Nenad.
"Zlatna medalja na velikom natjecanju u New Yorku je svakako priznanje za naš rad i trud"
Posljednjih godina ulje Roguljevih redovito osvaja zlatne ili srebrene medalje na natjecanjima koje organizira udruga Oblica iz Žrnovnice čiji su članovi.
- S obzirom na to da je ove godine naše ulje na ovom natjecanju osvojilo drugo mjesto, s izvrsnim rezultatom i neznatnim zaostatkom za prvoplasiranim uljem, posredstvom udruge uzorak je dostavljen na jedno od najznačajnijih međunarodnih natjecanja u New York gdje je u konkurenciji od više od 1.000 ulja iz cijelog svijeta osvojilo zlatnu medalju. Zlatna medalja na velikom natjecanju u New Yorku je svakako priznanje za naš rad i trud, ali najvažnije da je time potvrđena iznimna kvaliteta ulja u široj konkurenciji. Razlog vrhunske kvalitete ovogodišnjeg ulja je dobar tajming berbe, pažljiva berba i brza prerada, ali ponajviše činjenica što smo navodnjavanjem u sušnih vremenskih uvjetima uspjeli sačuvati urod, a plodovi su ostali zdravi - ponosno će nam.
Upitali smo ga je li danas moguća potpuna ekološka proizvodnja.
- Moguće je ekološki uzgajati masline i proizvoditi maslinovo ulje koristeći biološka sredstva za suzbijanje štetnika. U ovom masliniku nisu korišteni pesticidi u suzbijanju maslinine muhe, već je maslinik drugu godinu u provođenju pokusa koji se odnose na biološko suzbijanje maslinine muhe korištenjem entomopatogenih nematoda i entomopatogene gljive. Nematode se koriste za suzbijanje kukuljica koje se nalaze u tlu, gdje maslinina muha prezimljuje. One traže domaćina, ubijaju ga i hrane se njime, dok entomopatogena gljiva parazitira kukca i povećava njegovu smrtnost. Ovi organizmi su ekološki prihvatljivi i bezopasni za ljudsko zdravlje i okoliš. Takvi načini suzbijanja štetnika sve su prihvatljiviji u svjetlu smanjenja korištenja pesticida, što je trend koji se promovira na razini EU - kazuje nam.
To nam je detaljnije pojasnio.
- Za provođenje pokusa korištene su nematode komercijalnog proizvođača iz Njemačke naziva E-nema i Entomopatogena gljiva komercijalnog naziva Naturalis proizvođača Biogard iz Italije. Njima se zahvaljujemo na izvrsnoj suradnji i što su nam omogućili korištenje njihovih proizvoda u svrhu provođenja pokusa. Za provođenje pokusa je zaslužena Ivana Jakovljević iz Centra za zaštitu bilja (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu), a pokus se provodi u sklopu poslijediplomskog studija Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku pod mentorstvom prof. dr.sc. Ivane Majić - objasnio nam je.
"Definitivno treba ići u korak sa znanošću te slušati struku"
Ne voli govoriti o upotrebi pesticida, no ipak nam je kazao svoje mišljenje.
- Znamo da je plan Europske unije do kraja 2050. u potpunosti ukinuti upotrebnu pesticida, pa smatramo da je ekološki način proizvodnje ispravan put dobivanja kvalitetno prepoznatog proizvoda. Kad se koriste pesticidi onda biljka ne koristi u potpunosti svoje sekundarne metabolite koji joj služe za obranu od vanjskih utjecaja. Sekundarni metaboliti su zaslužni za stvaranje pozitivnih svojstava u maslini. To su komponente poput skupine flavonoida te polifenola posebice oleuropeina koje utječu na kvalitetu i gorčinu samog ulja - govori nam.
Nenad smatra da trebamo ići u korak sa znanošću, a zamolili smo ga da komentira stari, uvriježeni način uzgoja maslina.
- Pod “starim” načinom najčešće se misli na dugotrajno čuvanje ploda nakon branja u moru ili slanoj vodi, skladištenje u neadekvatnim uvjetima, branje prezrelih ili oštećenih plodova, nepretakanje ulja i slično, za što je utvrđeno da negativno utječe na kemijske procese u maslinama, na kvalitetu, trajnost ali i zdravstvenu ispravnost ulja. Ulja nastala od plodova koji su potopljeni u moru često nisu uopće za ljudsku upotrebu i na to treba konstantno upozoravati. Nastavni zavod za javno zdravstvo kao i određeni privatni laboratoriji rade kemijsku analizu maslinovih ulja po zaista prihvatljivim cijenama. Apeliramo da se što više malih maslinara koji proizvode ulje čak i samo za osobnu upotrebu odluče na analizu i provjere u koju klasu spadaju njihova ulja. Definitivno treba ići u korak sa znanošću te slušati struku koja zadnjih nekoliko desetljeća ima saznanja koja jednostavno pobijaju dosta tradicijskih načina proizvodnje maslinovih ulja - analizirao je detaljno.
"Plan nam je unaprjeđivati obradu, berbu i kvalitetu ulja, pomalo eksperimentirati te se nastojati što češće družiti u masliniku"
Hrvatska je mala maslinarska zemlja s količinskim udjelom manjim od 0,2% svjetske proizvodnje.
- Podizanjem svijesti o važnosti poštivanja struke i znanosti u uzgoju i preradi maslina i otvaranja suvremenih uljara, Hrvatska je posljednjih godina kvalitetom svojih ulja u svjetskom vrhu, uz bok ili ispred velikih maslinarskih zemalja poput Španjolske ili Italije. Uz već brendirana i kvalitetom priznata istarska ulja, u posljednje se vrijeme sve više nameću i dalmatinska ulja odnjegovana u našim specifičnim okolinskim i klimatskim uvjetima - kaže Nenad.
Puno je parametara koji hrvatskom ulju daju takvu kvalitetu.
- Hrvatska ulja kao i svaki autohtoni proizvod imaju svoju specifičnost koja proizlazi iz podneblja uzgoja, odabira sorte, autohtonih sorti kojih nema u drugim državama, tla, klime, vode, načina uzgoja i načina prerade - jasno će.
Na kraju nam je još rekao:
- Osim ulja, koristimo listove masline za čaj te konzerviramo manji dio maslina. Trenutno smo u testnim fazama izrade specijalne kozmetike od maslina ali još je rano govoriti o tome. Plan nam je unaprjeđivati obradu, berbu i kvalitetu ulja, pomalo eksperimentirati te se nastojati što češće družiti u masliniku - zaključio je Nenad Rogulj.
