Odbrojavanje do Nove godine mnogima je sinonim za veselje i slavlje. Uživaju u vatrometu, možda i sami bace koju petardu, sigurno većina pali prskalice taman prije odbrojavanja do Nove godine. No, iza blještavila vatrometa krije se druga strana blagdana ispunjena strahom, panikom i patnjom tisuća ljudi i životinja. Pitanje koje se svake godine sve glasnije postavlja jest: trebamo li konačno zabraniti petarde i pirotehniku, čak i za doček Nove godine?
Mnoge europske zemlje već su krenule tim putem. Ograničavaju ili potpuno zabranjuju privatnu upotrebu pirotehnike, dopuštajući samo organizirane, kontrolirane vatromete ili alternativne svjetlosne i laserske showove bez buke. Pitanje koje se nameće jest bi li potpuna zabrana u Hrvatskoj, uključujući i novogodišnju noć, mogla biti naš sljedeći korak.
Iskustva vlasnika: "To nije jedna noć, to traje tjednima"
Vlasnici pasa iz godine u godinu svjedoče istom problemu: buka ne traje samo u ponoć 31. prosinca. Petarde se bacaju danima, često i tjednima ranije, u svako doba dana.
"Moj pas počne pokazivati znakove straha već sredinom prosinca", govori nam jedna vlasnica psa. "Čim padne mrak, ne želi van, trese se, skriva ispod kreveta. Na Silvestrovo moramo ostati doma, zatvoriti prozore, pustiti glazbu i dati mu terapiju koju nam je preporučio veterinar."
Slična iskustva imaju i drugi vlasnici s kojima smo pričali.
"Prošle godine mi je pas pobjegao tijekom večernje šetnje jer je netko bacio petardu deset metara od nas. Pronašli smo ga, ali to su trenuci koji se ne zaboravljaju", kaže nam jedan vlasnik.
Mnogi vlasnici ističu da se osjećaju bespomoćno, jer unatoč zakonskim ograničenjima bacanje petardi često prolazi nekažnjeno. Neki već unaprijed štite svoje pse vodeći ih van u doba kada su manje vjerojatni zvukovi petardi, a onda ih drže kod kuće sa zatvorenim prozorima i upaljenom glazbom da zagluše glasnu pucnjavu. No, i to nekad ne pomaže jer se zvuk opet probije.
Za razliku od ljudi, psi ne razumiju izvor buke. Njima iznenadni prasak ne znači slavlje, nego opasnost.
"Svake godine u prosincu i siječnju bilježimo porast dolazaka pasa s teškim simptomima stresa: od drhtanja, nekontroliranog slinjenja i proljeva do pokušaja bijega, samoozljeđivanja i srčanih problema", objašnjava nam veterinarka.
"Neki psi doslovno se zalijepe za pod ili vlasnika, dok drugi u panici iskaču kroz prozore, preskaču ograde ili se izgube", dodaje.
Kako bismo razumjeli razmjere problema, bitno je uzeti u obzir biološke razlike. Psi mogu čuti do 60 000 herca, dok ljudi ne čuju ništa iznad 20 000 herca - jedva trećinu psećeg kapaciteta. Ova superiorna slušna oštrina pretvara ono što za nas može biti iritantan zvuk u izuzetno bolno iskustvo za njih.
Vatromet može emitirati zvukove do 190 decibela, daleko iznad ljudskog praga boli, koji se nalazi između 75 i 80 decibela. Da bismo to stavili u perspektivu, vatromet generira razinu buke veću od pucnjeva, koji dosežu 140 decibela, pa čak i nekih mlaznih zrakoplova, koji dosežu oko 100 decibela. Ova razina zvuka nije samo zastrašujuća za životinje, već može uzrokovati i trajno fizičko oštećenje njihovog slušnog sustava, uključujući gubitak sluha i tinitus.
Znanstvene studije podupiru ova zapažanja. Istraživanja su pokazala da tijekom epizoda vatrometa psi doživljavaju značajan porast kortizola, hormona stresa, i izraženu neravnotežu živčanog sustava s prevlasti simpatičkog sustava. Neuropsiholozi specijalizirani za ponašanje pasa ističu da je reakcija ovih životinja slična posttraumatskom stresu kod ljudi, s tom razlikom što psi nemaju sposobnost racionalizacije svoje tjeskobe, što znači da doživljavaju dublji i intenzivniji oblik terora.
Nevidljive žrtve buke
Za ratne veterane i osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem, zvuk eksplozija može biti okidač za snažne flashbackove, anksioznost i panične napade.
Slično upozoravaju i psiholozi, koji ističu da iznenadni zvukovi mogu biti izrazito destabilizirajući za osobe s PTSP-om, ali i za djecu s teškoćama u razvoju, osobe s autizmom te starije osobe.
Vatromet izaziva PTSP oponašajući prizore, zvukove (iznenadne eksplozije, pucketanje, zvižduke) i mirise (barut) traumatičnih događaja poput borbe, aktivirajući moždanu reakciju "bori se ili bježi" i uzrokujući intenzivnu tjeskobu, flashbackove i hipervigilnost, zbog čega pojedinci osjećaju da ponovno proživljavaju traumu umjesto da su u sigurnoj sadašnjosti. Iznenadna, neočekivana priroda ovih senzornih unosa zaobilazi racionalnu misao, preplavljujući živčani sustav i dovodeći do snažne fizičke i emocionalne nevolje.
Vatromet kod osoba s autizmom prvenstveno izaziva intenzivno senzorno preopterećenje od iznenadnih, glasnih zvukova i jarkih, blještećih svjetala, što dovodi do tjeskobe, sloma živaca, gašenja ili nelagode, jer se njihov mozak bori s obradom neodoljivih, nepredvidivih podražaja, što remeti njihovu potrebu za rutinom i smirenošću. Ovaj senzorni unos može biti fizički neugodan ili bolan, a nepredvidljivost (iznenadni prasci, bljeskovi) posebno je izazovna za one s razlikama u senzornoj obradi.
Ozljede, zagađenje i lažni osjećaj tradicije
Uz psihičke posljedice, petarde svake godine uzrokuju i fizičke ozljede – najčešće kod djece i mladih. Opekline, ozljede ruku, očiju i sluha redovito pune hitne prijeme krajem godine.
Osim toga, pirotehnika ima i ozbiljan ekološki otisak. Ostatci petardi i vatrometa završavaju na ulicama, u moru i prirodi, zagađujući okoliš i ugrožavajući divlje životinje.
Često se čuje argument da su petarde „tradicija“. No, sve je više onih koji tvrde da tradicija ne bi smjela biti izgovor za štetu.
Kako je protekla Stara godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Posljednji dan Stare godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji protekao je uz pojačan angažman policije, ali i zabrinjavajuće velik broj prekršaja povezanih s korištenjem pirotehničkih sredstava, osobito među djecom i maloljetnicima. Policijski službenici PU splitsko-dalmatinske obilazili su javne površine s ciljem zaštite djece i mladih, no unatoč preventivnim aktivnostima, tijekom dana zabilježeno je čak dvadeset policijskih postupanja.
U čak petnaest slučajeva utvrđeno je da pirotehniku koriste djeca mlađa od 14 godina, što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su njihovi roditelji pozvani u policijske postaje, protiv njih su podnesene prekršajne prijave, a pirotehnička sredstva su oduzeta.
Osim toga, policija je utvrdila da je šestero djece mlađe od 16 godina koristilo pirotehniku, ali su se ujedno nalazila i u noćnom izlasku nakon 23 sata bez pratnje roditelja ili skrbnika. O svim slučajevima obaviješten je Hrvatski zavod za socijalni rad, s obzirom na štetna ponašanja maloljetnika.
Za dodatnih šestero maloljetnika u dobi od 14 do 18 godina utvrđeno je korištenje nedozvoljene pirotehnike. I oni su dovedeni u policijske postaje, roditelji su obaviješteni, a mladi su prekršajno sankcionirani.
Ukupno je oduzeto 255 komada izuzetno opasnih pirotehničkih sredstava, uglavnom iz kategorija F2, F3 i P1, uključujući i bengalke. Prekršajno su prijavljene 22 osobe.
Nažalost, zabilježene su i teške ozljede. Jedno dijete, rođeno 2014. godine, teško je stradalo kada je s balkona obiteljske kuće na području Kaštela pokušalo ispaliti pirotehničko sredstvo koje mu je eksplodiralo u ruci. Zadobio je teške ozljede šake, pružena mu je liječnička pomoć, a potom je otpušten iz bolnice.
Istog dana, oko 18.40 sati, liječničku pomoć zatražio je i 26-godišnjak iz Dicma kojem je u ruci eksplodiralo pirotehničko sredstvo kategorije F3. Zadržan je na bolničkom liječenju, a u još tri slučaja zabilježene su lakše ozljede povezane s pirotehnikom.
Dijete ozlijeđeno u Varaždinu
Opasnosti pirotehnike nisu se zadržale samo na području Dalmacije. Teška situacija zabilježena je i na sjeveru Hrvatske. U srijedu, 31. prosinca oko 20.30 sati, na dvorištu obiteljske kuće na području Policijske postaje Ludbreg ozlijeđen je desetogodišnji dječak.
Prema informacijama policije, dječak je zajedno s prijateljem palio pirotehnička sredstva. Jedno od njih zapalio je na tlu, no sredstvo se aktiviralo prije nego što se uspio udaljiti, zbog čega je zadobio ozljede. U Općoj bolnici Varaždin utvrđeno je da je dječak zadobio opekline drugog stupnja na dva prsta lijeve šake, kao i opeklinu na tjemenu. Policija nastavlja kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.
Zabrinjavajući slučaj
Posebno zabrinjavajući slučaj dogodio se u prvim satima Nove godine na području Nove Gradiške. Oko 1.30 sati ozlijeđeno je dijete rođeno 2019. godine, a prema dosad utvrđenim informacijama, do ozljeđivanja je došlo zbog nestručnog rukovanja pirotehničkim sredstvom od strane odrasle osobe bliske djetetu.
Na mjestu događaja proveden je očevid, izuzeti su tragovi, a policija provodi daljnje izvide i dokazne radnje. O svemu je obaviješteno Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu.
Ovi slučajevi još jednom potvrđuju upozorenja stručnjaka, veterinara, psihologa i policije – pirotehnika nije bezazlena zabava, a njezine posljedice često snose upravo oni najranjiviji: djeca, životinje i osobe osjetljive na buku.
