Prođe li prijedlog Aleksandra Gavrilovića, SDP-ovog člana vijeća mjesnog odbora Gornji grad, na zagrebačkom Ilirskom trgu kod Mažuranićeve palače mogla bi osvanuti bista Karla Marxa, filozofa, autora "Komunističkog manifesta" i "Kapitala" te jednog od najpoznatijih ideologa socijalizma u povijesti.
Prije par tjedana održana je sjednica mjesnog odbora na kojem je SDP-ov član vijeća Aleksandar Gavrilović iznio prijedlog da se na navedenoj lokaciji postavi bista Karla Marxa. Ideja je da se to napravi u sklopu malih komunalnih akcija koje mjesni odbori svake godine predlažu gradskim četvrtima, piše Index.
Prijedlog prošao većinom glasova, za njega je bio i Mate Kapović iz Radničke fronte
Gavrilovićev prijedlog prošao je glasanje na mjesnom odboru, pri čemu su za njegov prijedlog da se postavi bista Karla Marxa glasali vijećnik Radničke fronte Mate Kapović, nezavisni vijećnik Roman Lalić i, jasno, sam Gavrilović. Domagoj Jadek iz stranke Milana Bandića bio je suzdržan, a jedini tko je glasao protiv bio je HDZ-ovac Andrija Lulić.
No to još uvijek ne znači da će bista definitivno biti postavljena jer prijedlog još mora proći glasanje u četvrti Gornji grad Medveščak.
"Nismo išli graditi kip ni Che Guevari ni Josipu Brozu"
SDP-ovca Aleksandra Gavrilovića smo pitali otkud ideja da se na Gornjem gradu postavi bista Karlu Marxu.
"Karl Marx je među najvećim i najkontroverznijim filozofima 19. stoljeća oko kojeg se lome koplja još uvijek i u 21. stoljeću - odnosi rada i kapitala i klasni sukobi nisu nešto što smo kao društvo prevazišli, samo se ponekad pojavljuju u drugačijem ruhu, stoga je Marx još uvijek aktualan. To potvrđuje i neočekivani uspjeh Pikketyjeve knjige "Kapital u 21. stoljeću" koja također nastavlja u tradiciji koju je započeo Marx s izdavanjem Kapitala", rekao je SDP-ovac.
"Neke će možda smetati konotacije vezane za neke režime 20. stoljeća, ali upravo zato i nismo išli graditi kip ni Che Guevari ni Josipu Brozu, zapravo, Marxove ideje su puno šire od toga - njegovi radovi utjecali su na ideologiju radničke klase u svim njenim borbama u zadnjih 100 godina - od borbe za osmosatno radno vrijeme i gotovo svih drugih prava iz Zakona o radu, pa do formiranja modernih javnih sustava poput zdravstvenog, mirovinskog i slično, koje više-manje sve zemlje zapada danas uživaju", govori Gavrilović za Index.
"Na Gornjem gradu već imamo bistu revolucionarnog karaktera, onu Matije Gupca"
"Nažalost, neke od institucija za koje se radnički pokret teško izborio se danas polako erodiraju pred našim očima, pa je Marxovo naslijeđe itekako interesantno i novijim generacijama. Na Gornjem gradu ionako već imamo jednu bistu revolucionarnog karaktera, bistu Matije Gupca u Ćirilometodskoj, a kao i svaka gradska jezgra, nije dovoljno da samo konzerviramo sadržaj već ga trebamo kontinuirano obogaćivati novim, pa ponekad i kontroverznim sadržajem. Kipovi Marxa u Njemačkoj i Češkoj pokazuju da je to nešto što nije neobično u svjetskim metropolama, a ovako bismo se i u Zagrebu na jedan umjetnički način priključili jednoj velikoj filozofskoj i ekonomskoj debati", zaključuje Gavrilović.
