Na današnji dan 2023. godine preminuo je Goran Pelaić
Točno prije dvije godine je u 76. godini preminuo kroničar splitske glazbe i kolumnist Dalmacije Danas Goran Pelaić. 194. Na tom je broju objavljenih "Zapisa i sjećanja" stao naš Goran. Posljednja sjećanja objavljena su 24. srpnja i bila su su posvećena Miloradu Đurkoviću, a svoja prva sjećanja na Dalmaciji Danas Goran je posvetio legendarnoj Mani Gotovac. Bilo je to 15.11.2019.
Nadali smo se da ćemo proslaviti Goranovu 200. kolumnu, baš kao što je to bio slučaj sa stotom.
Osobita nam je čast bila što je na prijedlog Dalmacije Danas i Radio Sunca upravo Goran Pelaić bio među dobitnicima nagrade za životno djelo koju mu je u svinju ove godine dodijelio Grad Split.
Redakcija Dalmacije Danas obitelji, prijateljima i brojnim Goranovim suradnicima izražava najdublju sućut.
Tiskanje publikacije o Splitskom festivalu - nedosanjani san
Split i Hrvatska su izgubili istinsku legendu glazbenog novinarstva. Ostaje potpuno nerazumljivo kako je moguće da svih ovih godina i desetljeća ni Grad Split i glazbene strukovne organizacije nisu našle želje ni način za tiskanje Goranove publikacije o bogatoj povijesti Splitskog festivala.
Redakciji je bilo poznato koliko je radosti u Goranov život ranije ove godine, ulila najava iz krugova novog vodstva Splitskog festivala da će spomenuta publikacija ugledati svjetlo dana. No, obećanje se nažalost izhalovili.
O životu
Goran Pelaić rodio se 1947. u Splitu i punih 50 godina bio je u novinarstvu. Nakon završene osnovne i srednje škole, upisuje i diplomira na Pravnom fakultetu te premda je završio navedeni studij, priprema se za glazbenika. Gorana Pelaića svrstavaju u glazbene novinare, ponajviše zbog bezbrojnih tekstova napisanih o glazbi, u raznim časopisima i publikacijama, posebno osvrta na HR Radio Splitu o Festivalu zabavne glazbe Split (čiji je rani razvoj pratio kao novinar Revije Ritam, a kasnije postao i član umjetničkog savjeta festivala, član žirija i suorganizator), teviše stotina autorskih emisija posvećenih Splitu, splitskim i hrvatskim glazbenicima, te moru i pomorstvu.
Njegov najveći novinarski doprinos tekstovi su, analize i osvrti na glazbena događanja pa je zbog obimnosti novinarske i publicističke djelatnosti citiran u brojnim publikacijama, ali i u znanstvenim radovima glazbene tematike.
U novinarstvo je ušao 1970. godine. Na Radio Zagrebu te godine započeo je svoj rad u programu 'Priča koju niste čuli' iz suvremene književnosti za djecu gdje se javljao i sa svojim autorskim pričama o moru, brodovima i ribarima. Piše poeziju, a neki stihovi su mu i uglazbljeni. Godinu dana poslije, 1971. godine, započinje njegova suradnja s najdugovječnijom emisijom 'Pomorska veče' , koja je tada išla isključivo iz Radio Zagreba s rubrikom 'Sva moja mora' koju je uređivao, a koja se od 1971. do danas nije ugasila.
U rubrici donosi autorske interpretacije splitskih i dalmatinskih pjesnika, na splitskoj čakavici i na hrvatskom standardnom jeziku. Predstavlja glazbeno i pjesničko stvaralaštvo splitskog podneblja.
Gotovo 40 godina bio je stalni suradnik Radio Splita najčešće s autorskim emisijama. Na Radio Splitu gotovo 20 godina uređuje i vodi emisije 'Portreti', 'Glazbeni mozaik', 'Evergreen', 'Nedjeljni akvarel' u kojima su središnje teme splitski glazbenici i glazbenice, umjetnici, iseljenici te splitska glazbeno-kulturna scena. U okviru autorskih emisija slušateljstvu je predstavio sva naša najveća glazbena i umjetnička imena.
Najviše uspjeha imao je s autorskom emisijom 'Ulicama grada' u kojima je slušateljstvu predstavio splitske ulice, ljude koji su živjeli u gradu pod Marjanom s nizom nepoznatih povijesnih detalja vezanih uz pojedine splitske ulice. Od Bačvica, preko Lučca, Manuša i Gripa, do Geta, Varoša i Meja, predstavio je slušateljstvu mnoštvo zaboravljenih detalja iz splitskih kaleta, donoseći uvijek intervjue sa žiteljima ulica te podsjetnike na prošla vremena.
Rijetki su novinari u pisanim medijima, ali i u radijskom programu koji su tako sustavno i na njemu karakterističan način pisali o gradu Splitu.
Gotovo 18 godina vodio je po dvije jednosatne emisije 'Portreti' i 'Glazbeni mozaik', a od 2008. uređuje i vodi jednosatne emisije 'Evergreen' i 'Nedjeljni akvarel'. U 'Akvarelu' je posebnu pozornost posvetio afirmaciji mladih splitskih umjetnika, značajnim osobama iz grada, iseljeništvu te malim mjestima uz obalu i otocima, a uvijek s toplim pričama. I tako punih devet godina, svake nedjelje od 12 do 14 sati.
Gotovo 18 godina pripremao je rubriku 'Dalmatinska pismo moja' dajući svakog ponedjeljka u emisiji 'Podvučeno plavim' recenziju pjesme dalmatinske melodike. Uređuje i dio glazbenog programa.
Koncem osamdesetih napravio je seriju radijskih emisija s Ljubom Stipišićem u kojima su slušateljstvu prezentirali autohtonu glazbenu baštinu podneblja. 1988. godine, prigodom izlaska 'Delmatiane', Stipišić ga je javno počastio rekavši da je Goran „sljedbenik iskonske riječi i zvuka naših praotaca“ znajući za njegov dotadašnji rad i principijelnost kada su u pitanju i riječ i glazba, cijeneći ljepotu njegovog novinarskog rukopisa (po čemu se posebno isticao), ali i njegov rad kao 'baštinika baštine'.
Svakoj emisiji dao je osobiti timbar progovarajući i o gradu Splitu i njegovoj prošlosti, sadašnjosti i svemu onom posebnom i važnom što može biti i zalog budućnosti ovog grada. U emisije je unosio dašak nostalgije za Splitom njegovog djetinjstva i kolekcionarski pomno, gotovo pola stoljeća, sakupljao i stvorio impozantnu građu o Festivalu zabavne glazbe Split.
Tijekom 2016. posebno je zadužio grad Split predstavljajući, iz tjedna u tjedan, 55 godina Splitskog festivala zabavne glazbe s rijetkim i do sada neobjavljenim tonskim zapisima.
Goran Pelaić surađuje i u drugim emisijama vlastitim autorskim prilozima, uvijek s recenzijama i osvrtima na splitsku i dalmatinsku glazbenu baštinu. Dugogodišnji je urednik i stručnog časopisa za farmaciju.
Autor je više djela i stručnih radova
- knjige 'Splite moj';
- pripremljene monografije o povijesti Festivala zabavne glazbe Split pod nazivom 'Od POŠK-a do Prokurativa' koja sadrži gotovo 800 stranica, odnosno cijelu povijest Festivala zabavne glazbe Split
- radova objavljenih za časopis za kulturu Lanterna, u katalogu Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu i na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa: 'Oliver Dragojević – čovjek iz naše kuće', 'Balkon kao vječna čežnja', i brojnih drugih u kojima tematizira vlastitu preokupaciju i ljubav – splitsko glazbeno stvaralaštvo;
- 'Povijest hrvatske zabavne glazbe prošlog stoljeća' koja je objavljena u Almanahu hrvatske glazbe 2007. godine;
- mnogih novinskih članaka o povijesti zabavne glazbe u Splitu, splitskim glazbenicima, pjevačima i tekstopiscima, s temama od tradicionalne splitske glazbene baštine do suvremenih trendova u glazbi, s posebnim naglaskom na glazbu u Splitu od 1960-ih od kraja 20. stoljeća;
- brojnih recenzija za glazbene albume splitskih i hrvatskih pjevača (primjerice za albume Radojke Šverko, Đanija Maršana, Đorđija Peruzovića, Zvonka Špišića,…)
- biografije svih relevantnih hrvatskih glazbenika, ali i dramskih umjetnika pa je bezbroj puta citiran ili se njegovi zapisi koriste u cijelosti;
- članaka u splitskim i dalmatinskim novinama, na portalima te u časopisima (Slobodna Dalmacija, Novi list, La voce del popolo, Dalmacija Danas,…),…
Na temelju njegovih istraživanja i analiza izrađeni su brojni diplomski radovi na više hrvatskih sveučilišta te nekoliko doktorata, uz citate iz njegovih djela i autorskih članaka.
Na mreži Croatianpopmusic, objavio je povijest festivala Split, Zagreb i Opatija dajući tako presjek i obilno štivo o glazbenoj povijesti Hrvatske, s nizom poznatih i nepoznatih detalja, sačuvavši tako od zaborava mnoge istaknute glazbenike i pjevače.
2022. godine objavio je impozantnu listu glazbenika otoka Korčule, od zavičajne mu Vela Luke, preko Blata, Čare, Račišća, Smokvice, Žrnova, Lumbarde i grada Korčule, obogativši to s biografijama i tonskim zapisima.
Posjeduje jedinstvenu arhivu originalnih tonskih zapisa s festivala, partitura, fotografija, intervjua i ostalog materijala iz povijesti splitske glazbe.
Na društvenim mrežama proteklih godina objavljuje tonske zapise emisija i gotovo svakodnevno doživljava mala sitna priznanja od svojih slušatelja u čije je domove putem radijskoga etera ušao kao rado viđeni gost.
U mirovinu odlazi 2019. godine, no ipak ostaje aktivan te danas piše za portal 'Dalmacija danas' i uređuje emisije za 'Radio Sunce'.
Pročitajte naš posljednji intervju s Goranom, koji smo imali u veljači ove godine.
Njegove "Zapise i sjećanja" svaki ponedjeljak mogli ste čitati na portalu Dalmacija Danas.
Posljednji je napisao 24. srpnja...
ADIO, NAŠ GORANE Preminuo najveći promotor splitske glazbene baštine
