Promet ima ključnu ulogu za društvo i gospodarstvo, a istodobno je i jedan od najvećih zagađivača zraka zbog povećane emisije stakleničkih plinova. Jedno od sredstava kojim se to može ublažiti svima je dostupno - bicikl.
U razdoblju 2019. i 2020. godine, po studiji objavljenoj prije nekoliko dana, među tri najzagađenija europska grada našao se Slavonski Brod, lošu kvalitetu zraka ima i Zagreb dok je u Rijeci situacija umjereno dobra.
Smanjenje štetnih učinaka prometa važan je cilj EU-a koji do 2050. godine želi postati klimatski neutralan prostor. Iako je tijekom posljednjeg desetljeća došlo do znatnog poboljšanja kvalitete zraka u na kontinentu, posljednja godišnja procjena Europske agencije za okoliš (EEA) pokazala je da je izloženost zagađenju prouzročila 417 tisuća slučajeva prerane smrti u 2018. godini u Europi.
Zelena mobilnost jedna od najvažnijih odrednica strategije EK za prelazak na vrste prometa s niskom razinom emisija ugljika i vozila bez emisija.
Bicikli više ne skupljaju prašinu
Četiri najveća hrvatska grada okreću se u tom smjeru. Zagreb još od 2013. godine, a Split, Rijeka i Osijek nešto kasnije. Sustav javnih bicikala u hrvatskoj metropoli implementiran je na 25 lokacija s oko 150 bicikala i više od 25 tisuća korisnika registrirano je za vožnju biciklom.
Kada je proglašen pandemijski 'lockdown' iz ostava i podruma izvukli su se bicikli i druga "čista prometala" koja su postala glavno prijevozno sredstvo, kaže Ante Gustin, suvlasnik "NextBike" sustava javnih bicikala u 20 hrvatskih gradova, ali i diljem regije.
"Ljudi su se okrenuli zdravijem načinu života, rekreativno bicikliraju. Sve više naših korisnika do posla ili škole koristi bicikl jer je automobil postao drugi najveći obiteljski izdatak odmah nakon kućanskih potrepština. Pogotovo zbog parking mjesta kojih nedostaje u cijeloj Hrvatskoj", rekao je Gustin u razgovoru za Hinu.
Manjak biciklističkih staza i potrebne infrastrukture bili su razlozi zbog kojih i priča o sustavu javnih bicikala krenula s dozom skepse.
"Ipak, biciklističke staze nisu pridonijele tome da ljudi koriste bicikle, oni ih koriste na cestama i drugim prostorima. Važno je naglasiti kako je biciklist ravnopravan sudionik prometa kao automobil i druga prometala pa se može kretati desnom stranom ceste. Rijetki to znaju", dodaje Gustin.
Osam krugova oko Zemlje
U sklopu istog sustava u Splitu je na 51 lokaciji dostupno 170 električnih bicikala i još 110 klasičnih.
"Split je u dvije godine napravio gigantske korake razvoja", ocijenio je Gustin, a nove navike Splićana brojkama je prisnažio Marko Bartulić, direktor tvrtke Split parking koja vodi projekt sustava javnih bicikala u Splitu i sustavom upravlja zajedno s "NextBikeom".
"Kad smo u srpnju 2019. godine krenuli u ovaj projekt u Splitu je pušteno prvih osam postaja s mješovitim kontingentom od 20 električnih i 30 klasičnih javnih bicikala. Do danas se broj višestruko povećao, a interes građana najbolje potvrđuje činjenica da su u nešto malo više od godinu dana od početka rada, na biciklima odvezli čak osam krugova oko zemaljske kugle i proveli na njima preko 22 tisuće sati", tvrdi Bartulić.
Drugi grad po veličinu u Hrvatskoj u svibnju ove godine dobio je i priručnik naziva "Biciklistički bonton" u kojem se mogu pronaći pravila, zakoni i preporuke važne za prometovanje biciklima, napisan u suradnji s policijom, sindikatom biciklista i gradskim vlastima.
Petnaest minuta automobila za 10 kuna
Sustav javnih bicikala trebao bi uskoro, do jeseni, zaživjeti i u Osijeku u kojem je već implementiran sustav električnih romobila i automobila, kazao je Srećko Kukić, viši savjetnik Upravnog odjela za programe Europske unije u gradu Osijeku.
"Osječani jako dobro koriste romobile. Samo prvog dana nakon što je sustav pušten u pogon, bilo je preko 600 vožnji. Dodatne količine romobila su se povukle iz Rijeke, gdje nisu najbolje prihvatili romobile pa je u Osijeku dostupno ukupno oko 300 romobila".
Gradska uprava planira stvoriti i sustav kojim će građani moći birati između romobila, bicikla ili električnih automobila. Automobilska 'flota' od desetak vozila, nabavljena prije tri godine, financirana je iz europskih sredstava.
"Planiramo i povećati broj automobila", dodaje Kukić. Korištenje automobila ograničeno je na maksimalno tri sata, a plaćanje je kartično. Za 15 minuta vožnje električnim automobilom potrebno je izdvojiti 10 kuna.
Bicikl zagađuje 13 puta manje od auta
Održivu mobilnost njeguju i u Rijeci u kojoj je u ožujku 2020. godine u funkciju stavljen sustav javnih električnih bicikala RiCikleta u sklopu kojeg je dostupno 28 e-bicikala smještenih na četiri lokacije - dvije u središtu i dvije na rubnom području grada.
"E-bicikl se zasad može koristiti unutar administrativnih granica grada Rijeke, a namjera je uspostaviti cjeloviti sustav koji bi obuhvatio već postojeće, kao i planirane sustave javnih bicikala koje razvijaju gradovi i općine na području riječke aglomeracije", kažu iz riječke gradske uprave i najavljuju širenje biciklističke infrastrukture.
Najbrojniji sustav javnih bicikla među 260 gradova u svijetu koje obuhvaća "NextBike" ima španjolski Bilbao s čak 700 električnih bicikala dostupnih na 41 stanici s prosječno oko 6 tisuća najmova na dan. U stopu ga slijede njemački gradovi Freiburg i Karlsruhe s 530, odnosno 330 električnih bicikala.
Učinkovitost bicikala u smanjenju stakleničkih plinova najbolje se vidi iz podatka da jedan automobil na pogon fosilnih goriva po prijeđenom kilometru ispusti 271 gram ugljikovog dioksida dok električni bicikl zagadi okoliš s tek 21 gramom štetnog plina.
