Najmanje 300.000 osiguranika HZZO-a moglo bi uskoro ostati bez prava na zdravstveno osiguranje, piše Novi List.
Ministar Beroš najavio je "čišćenje" evidencije HZZO-a od viška osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje. Riječ je većinom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj.
Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja, piše Novi list.
"U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika", kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić.
Rad "na crno"
Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu morali odjaviti s HZZO-a već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Bez prava na osiguranje bi mogli ostati i oni koji rade na crno, odnosno oni koje je Zavod za zapošljavanje skinuo s popisa nezaposlenih.
Iako po zakonu ne smijete imati dvostruko zdravstveno osiguranje u različitim državama, još uvijek ne postoji jedinstvena baza podataka na razini EU-a na temelju koje bi se znalo tko u kojoj državi uplaćuje i koristi zdravstveno osiguranje.
"Kako u većini država imate hrpu različitih osiguranja, nemoguće je doći do podataka. Morali biste po Europi za svakog osiguranika poimence tražiti podatke o tome je li osiguran u određenoj državi. Događa se tako da se u Hrvatskoj nitko ne odjavi sa zdravstvenog osiguranja, većina EU zemalja ima obvezu pri zapošljavanju automatski osigurati radnika, i tako imamo ogroman broj ljudi koji rade vani i imaju njemačko, austrijsko ili norveško osiguranje, a ovdje im zdravstveno osiguranje pokriva državni proračun", ističe Vukelić.
