Liječnik obiteljske medicine i predstavnik KoHOM-a Leonardo Bressan iz Rijeke u N1 Studiju komentirao je što je to sporno kod novog plana i programa mjera zdravstvene zaštite. Poručuje kako nije moguće skinuti gips za dvije minute ili obaviti pregled dojenčadi za 15, kako je propisano novim mjerama.
"Možda nobelovci mogu, ali mi koji živimo zdravstvenu zaštitu možemo se gorko nasmijati takvim uputama", rekao je među ostalim.
Na kritike liječnika reagiralo je Ministarstvo zdravstva čije priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Upravo s ciljem prikupljanja komentara stručne i šire javnosti provedeno je javno savjetovanje za izradu novog Plana i programa mjera zdravstvene zaštite od 21. srpnja do 20. kolovoza. Prikupljeno je ukupno 203 komentara koja se analiziraju od strane struke te će konstruktivne i utemeljene doprinose struka zasigurno prepoznati i uvažiti. Usporedno s javnim savjetovanjem, Ministarstvo zdravstva je poslalo isti dokument 25. srpnja na mišljenje Hrvatskom liječničkom zboru i komorama: Hrvatskoj liječničkoj komori, Hrvatskoj komori dentalne medicine, Hrvatskoj ljekarničkoj komori, Hrvatskoj komori medicinskih biokemičara, Hrvatskoj komori medicinskih sestara, Hrvatskoj komori primalja, Hrvatskoj komori fizioterapeuta i Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika. Zaprimljena je većina mišljenja te se još očekuju komentari Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.
Fleksibilan vremenski raspon
"Stoga, nema razloga za negodovanje pojedinaca u javnosti zbog navodnog izostavljanja struke iz izrade dokumenta. Vezano za kritike usmjerene na vremenske normative, ako je ranije za neki postupak bilo predviđeno striktno 20 minuta, a sada je predložen vremenski raspon od 10 do 25 ili 30 minuta, krivo su utemeljene tvrdnje da smo nešto reducirali. Nadalje, u usporedbi s prethodnim Planom i programom mjera zdravstvene zaštite, po prvi put se uvodi spomenuti vremenski raspon. Što su zdravstvene potrebe pacijenta veće, veći je i vremenski raspon pružanja zdravstvene skrbi", izjavio je ministar Vili Beroš izrazivši zadovoljstvo da takav stav dijeli i predsjednik Hrvatske liječničke komore koji je, u kontekstu određivanja vremenskih normativa, jednom prilikom istaknuo da liječnici u zdravstvenom sustavu ne mogu obavljati posao u maniri postolara i kao po traci popravljati cipele.
"Pacijent je taj koji treba biti u fokusu, što je i cilj naše sveobuhvatne reforme zdravstva. Pojedinci koji okreću pilu naopako odnosno prikazuju vremenske raspone kao ugrožavanje učinkovitosti pružanja zdravstvene skrbi, očito imaju druge ciljeve daleko od dobrobiti pacijenata. Trideset godina sam radio i za nekog pacijenta treba mi dvije minute da očitam CT i dvije da ga pitam kako se osjeća. No za drugog, kompleksnijeg treba 40 minuta. Vremenski normativi trebaju biti životni i primjenjivi u realnosti što i činimo u suglasju sa strukom", izjavio je ministar Beroš, piše N1.
Administrativno rasterećenje
Nema razloga niti za bojazan od administrativnog rasterećenja. Usvojen je Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, čime se pokrenula posebna reformska mjera administrativnog rasterećenja liječnika primarne zdravstvene zaštite. Jedan od konkretnih iskoraka na tom području je administrativni postupak provjere i odlučivanja o opravdanosti izdanog putnog naloga, kao i zahtjeva osiguranih osoba za naknadu troškova prijevoza, koji je prenesen s liječnika na administrativne službe HZZO-a. No, putni nalozi su tek jedan u nizu koraka usmjeravanja administrativnih poslova prema HZZO-u i ostalim institucijama kao i dodatno unapređenje ostalih operativnih procesa. U sklopu reformskih mjera, omogućeno je i kontrolorima HZZO-a zaključivanje bolovanja što dodatno utječe na rad liječnika. Zatim, reformom je predviđeno i uvođenje administrativne podrške u sklopu novog modela ugovaranja zdravstvene zaštite koji će dodatno pratiti i vrednovati učinkovitost i kvalitetu rada liječnika.
Svi navedeni planovi i aktivnosti u području administrativnog rasterećenja primarne zdravstvene zaštite partnerski se sagledavaju i provode zajedno s djelatnicima kao i njihovim udruženjima poput KoHOM-a i HUOM-a kako bismo djelatnicima obiteljske medicine omogućili održiva rješenja i potpunu posvećenost njihovom pozivu odnosno pacijentima.
Reformske mjere
Uz administrativno rasterećenje, Vlada i ova zdravstvena administracija odgovara i na ostale izazove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kroz niz reformskih mjera. Od osiguravanja financiranja 922 specijalizacije u vrijednosti 130 milijuna eura, izjednačavanja koeficijenata bolničkih i specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine, jačanja koordinacijske uloge doma zdravlja, jačanja infrastrukture, reorganizacije hitne medicinske službe, spajanje saniteta i hitne medicine, sestrinskih savjetovališta za pružanje osnovne skrbi za određene kronične bolesti, uvođenja psihološke i logopedske djelatnosti kao i fizikalne terapije pri domovima zdravlja.
"Navedeno je samo dio reformskih mjera koje nam otvaraju prostor za zaokret prema preventivi koja je jedna od glavnih područja reforme zdravstvenog sustava. U tijeku je provođenje Pilot – projekta preventivnih zdravstvenih pregleda, Pilot – projekta uvođenja onkoloških uputnica kao i Posebnog programa unaprjeđenja mentalnog zdravlja kojim vraćamo psihologe, psihijatre i ostale specijaliste u domove zdravlja. Spomenute preventivne aktivnosti jedne su u nizu iskoraka prema osnaživanju primarne zdravstvene zaštite s jednim ciljem – unaprjeđenja zdravlja svih naših građana", zaključio je Beroš, piše N1.
