Bageri na antičkim zidinama – Stobreč u strahu, evo što kaže struka

Arheološka iskopavanja helenističkih bedema antičkog Epetija u Stobreču, provedena od proljeća do jeseni prošle godine, iznjedrila su otkriće koje hrvatska javnost prepoznaje kao značajan doprinos razumijevanju bogate kulturne povijesti ovog područja. Ovo povijesno blago, smješteno ispod razine ceste i mora, uzburkalo je interes struke i javnosti, a unatoč značaju otkrića, sudbina stobrečkih bedema ostaje neizvjesna.

Iskopavanja su pokrenuta kao uvjet za izdavanje građevinske dozvole privatnom investitoru, prestala su s prestankom komercijalnog interesa sredinom studenoga prošle godine.

Stobrečani, ne dozvolite ponavljanje "zločina" koji se dogodio u Saloni. Arheolozi otkrili prvorazrednu svjetsku senzaciju: Očuvani helenistički bedem u dužini od 70 metara, dokazi o naselju starom minimalno 3.500 godina

DOZNAJEMO Odlične vijesti, nastavljaju se istraživanja senzacionalnog arheološkog nalazišta u Stobreču. Ide se u smjeru muzeja i arheološkog parka

Danas su pak na nalazištu osvanuli - bageri. Mještani su odmah posumnjali na ono najgore - da se nastavlja s izgradnjom. Na taj način devastiralo bi se vrijedno nalazište, no odmah moramo umiriti sve one koji su prvo pomislili na taj scenarij. Bageri nisu tu da bi devastirali vrijedno nalazište, već da bi ga - zaštitili. 

"To je tzv. privremeno arheološko zatrpavanje radi sigurnosti nosivosti kuća u neposrednoj blizini, po naputku i rješenju statičara, a dok se ne donese odluka o trajnoj prezentaciji lokaliteta ili dijela lokaliteta", kazala nam je Anita Gamulin, pročelnica splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. O tome kada bi se mogla donijeti spomenuta odluka nije nam mogla ništa kazati. 

"se tiče zida, tu je jako raznolika vlasnost - ima privatnih vlasnika, ima Republike Hrvatske, ima Grada Splita i tko će i kada će to prezentirati se ne zna, a prije toga treba imati projektnu dokumentaciju sa svim dopuštenjima. To će sigurno trajati neko vrijeme", pojašnjava nam. 

GALERIJA

Kliknite za pregled

Također nam je pojasnila na koji način se lokalitet zaštićuje.  

"Ne uništava se ništa, lokalitet je zaštićen po pravilima struke sa geotekstilom i on se namjerno nasipa tzv. batudom zato što ona ima veću nosivost. To je u svrhu zaštite konstrukcije kuća ljudi koji stanuju u neposrednoj blizini, da njima ne dođe uslijed slijeganja terena do pukotina i oštećenja kuća. Takav materijal se, ako se zaključi drugačije, vrlo kako može izvaditi. Vidjet ćemo što će Grad odlučiti s izmjenama i dopunama prostornog plana."