Znanstvenici su otkrili davno zakopani rukavac rijeke Nil kojim je nekoć voda tekla uz lokacije više od 30 piramida u Egiptu, što bi možda moglo značiti rješenje misterija kako su stari Egipćani prevozili masivne kamene blokove za izgradnju tih golemih objekata prenosi Jutarnji list.
Riječni rukavac dug 64 kilometra, koji je prolazio, osim pored ostalih egipatskih čuda, i pored kompleksa piramida u Gizi, bio je tisućljećima skriven pod pustinjskim pijeskom i poljoprivrednim površinama, navodi se studiji u kojoj je u četvrtak objavljeno ovo otkriće.
Postojanje rijeke na tom području bi objasnilo zašto je niz od 31 piramide izgrađen duž danas negostoljubivog pustinjskog pojasa u dolini Nila prije između 4700 i 3700 godina. U tom se pojasu u blizini drevne egipatske prijestolnice Memphisa nalazi i Velika piramida u Gizi, jedina preživjela struktura od sedam svjetskih čuda starog svijeta, kao i Kefrenova, Keopsova i Mikerinova piramida.
Ključna uloga u transportu kamenih blokova
Arheolozi već dugo smatraju da su stari Egipćani morali koristiti neki obližnji vodeni put za premještanje divovskih kamenih blokova korištenih za izgradnju piramida. "Ali nitko nije bio siguran u lokaciju, oblik, veličinu ili blizinu ovog mega vodenog puta stvarnoj lokaciji piramida", rekao je glavni autor studije Eman Ghoneim sa Sveučilišta North Carolina Wilmington u SAD-u, prenosi The Guardian.
Međunarodni tim istraživača koristio je radarske satelitske snimke za mapiranje riječnog rukavca, koji su nazvali Ahramat, što na arapskom jeziku znači ‘piramide‘. Radar im je omogućio jedinstvenu sposobnost prodiranja pod površinu pijeska i dobivanja slika skrivenih obilježja, uključujući zakopane rijeke i drevne strukture, rekao je Ghoneim.
Istraživanja na terenu i jezgre sedimenta s nalazišta potvrdile su nekadašnju prisutnost rijeke na tom području, prema studiji objavljenoj u časopisu Communications Earth & Environment. Nekad moćna rijeka s vremenom je sve više prekrivana pijeskom, što je možda počelo tijekom velike suše prije otprilike 4200 godina, smatraju znanstvenici.
Piramide u Gizi stajale su na visoravni otprilike kilometar od obale rijeke. Mnoge piramide imale su "ceremonijalne uzdignute šetnice" koje su prolazile uz rijeku prije nego što su završile u Hramovima u dolini, koji su služili kao luke, rekao je Ghoneim. Ovo ukazuje na to da je rijeka, kako je dodao, igrala ključnu ulogu u transportu golemog građevinskog materijala i radnika potrebnih za izgradnju piramide.
Jedan od najvećih misterija
Kako su točno stari Egipćani uspjeli izgraditi tako velike i dugotrajne građevine jedna je od najvećih povijesnih misterija. Te teške kamene blokove, od kojih je većina bila s juga zemlje, bilo bi puno lakše prevesti tako da plutaju niz rijeku nego ih transportirati kopnom, rekla je koautorica studije Suzanne Onstine sa Sveučilišta u Memphisu.
Obale rijeke mogle su biti lokacije gdje su dolazile pogrebne pratnja faraona prije nego što bi njihova tijela bila prebačena na njihovo konačno počivalište unutar piramide, navodi Onstine.
Rijeka također može biti objašnjenje zašto su piramide izgrađene na različitim mjestima. "Tok vode i njezin volumen mijenjali su se tijekom vremena, tako da su kraljevi četvrte dinastije morali donositi drugačije odluke od kraljeva 12. dinastije", istaknula je koautorica studije. "Otkriće me podsjetilo na intimnu vezu između geografije, klime, okoliša i ljudskog ponašanja", zaključila je Onstine.
