Arheološka iskopavanja u Stobreču koja su prije nekoliko dana na samo nekoliko metara od glavne pješčane plaže otkrila prapovijesne kamene strukture točnije ostatke naselja iz starijeg željeznog doba nastavit će se još kroz cijeli lipanj, a možda i duže.
Voditeljica arheoloških istraživanja u Stobreču i znanstvena suradnica Instituta za arheologiju za Dalmaciju Danas Marina Ugarković kaže da se pronađeni objekti, osim uz prapovijesno naselje povezuju također i uz ostatke naselja antičkog Epetija, a riječ je o prostorijama i artefaktima iz rimskog, helenističkog i kasnog antičkog razdoblja.
Uvjerava da do pronalaska artefakata, u ovom slučaju konkretno ispod maslinika, nije došlo slučajno s obzirom da se već od prije zna kako se na tom poluotoku nalaze ostaci iz prošlosti. Prostor je Ministarstvo kulture i medija svojevremeno zaštitilo zbog čega svi oni koji žele nešto investirati u tom starom dijelu Stobreča prvo trebaju izvesti arheološka istraživanja. Ugarković je konkretno angažirala jedna privatna tvrtka iz Stobreča, a do otkrića su došli tijekom istraživanja.
- Kada završimo terenska istraživanja na ovih nešto više od 500 kvadrata, nastavit ćemo s nizom postterenskih radnji dokumentacije i analize, koja su prirodan slijed događaja u kontekstu arheoloških istraživanja, te u konačnici ponuditi izvještaj, a kasnije i stručno-znanstvenu interpretaciju i objavu samog otkrića. Sa istraživanjima smo krenuli početkom svibnja i sigurno je da ćemo tu biti do kraja lipnja, a možda i duže.
Kaže da su odmah prvi dan istraživanja pronašli ostatke struktura i artefakatata koji ih, usprkos tome što se o arheološkoj povijesti Stobreča zna vrlo malo, nisu iznenadili. Pretpostavljaju da je mjesto gdje trenutno rade istraživanja dio prapovijesnog naselja i antičkog grada slijedom čega su očekivali da će pronaći bogate ostatke
građevina iz doba kada je taj grad funkcionirao. Pronašli su ostatke građevina iz različitih vremenskih perioda od razdoblja prapovijesti, odnosno starijeg željeznog doba od 3000 do 2500 godina prije naše ere do kasne antike.
Tisuće fragmenata keramike
- Osim kamenih objekata, pronašli smo zaista veliku količinu pokretnog materijala odnosno predmeta koji su svi fragmentirani jer je riječ o predmetima starim više stoljeća odnosno tisućljeća. Kronološki gledano za sada imamo tri naglaska. Prvo na starije željezno doba, zatim na kasnom helenizmu ili II., odnosno I. stoljeće naše ere, te nešto predmeta iz rimskog carskog perioda. Pronašli smo oko 15 tisuća ulomaka keramike, a ta se brojka svakim danom povećava, uglavnom detaljna analiza bi nam trebala pokazati minimalnu brojku pojedinačnih pronađenih fragmentiranih artefakata.
Objasnila je da je većinom riječ o predmetima koje su naši preci koristili u svakodnevnom životu, pa su tako najveći broj pronađenih predmeta keramički ulomci finijeg stolnog i kuhinjskog posuđa, velikog transportnog i skladišnog keramičkog posuđa poznatog kao amfore te pitosi u kojima su se u antičko doba čuvale namirnice.
Te su velike trbušaste keramičke posude, u kojem je bilo ulje, vino ili žito, stari Grci kopali u zemlju ili nizali u male spremišne prostorije. Bile su visoke dva, a široke jedan metar, dok im je dno bilo usko radi lakšeg ukopavanja u zemlju ili pijesak. Rimljani su pitos zvali dolij.
Ulje, vino, med, novac...
- Uz keramičko prapovijesno posuđe, pronašli smo grob sa skeletom, kalem za predivo, kosti životinjskog porijekla, dok se iz helenističkog i ranorimskog perioda ističe velika količina amfora u kojima se prenosilo i čuvalo vino, te maslinovo ulje. Konkretno smo pronašli više od stotinjak čepova za amfore. Uz to i ulomke košnica koje ukazuju da se u to doba proizvodio med, zatim sitne predmete od metala, rimski i grčki novac, olovne utege za ribarsku mrežu koji govore da su se ljudi iz tog vremena isto bavili ribarenjem što je bilo očekivano s obzirom na blizinu mora. Imamo i niz ulomaka keramičkih svjetiljki, te dijelove nošnji.
Uvjerava da su istraživanja tek na početku, treba im vremena kako bi došli do još podataka, ali za sada znaju da je to najveće nalazište helenističke keramike na splitskom području i materijalni dokaz da je u Stobreču postojalo prapovijesno naselje.
Sve će završiti u Arheološkom muzeju u Splitu
Rekla je da će svi pronađeni predmeti u Stobreču nakon istraživanja biti poslani na konzervaciju poslije čega će se fotografirati i primarno obraditi kako bi se ustanovila detaljna datacija, te napravila komparativna analiza sa drugim nalazištima. Arheolozima to može pomoći u tome da shvate funkciju pronađenih prostorija, no za to još treba vremena. Svi pronađeni artefakti svoje će stalno mjesto pronaći u muzejima, a konkretno stobrečki će završiti u Arheološkom muzeju u Splitu.
Najnovije nalazište nije prvo u Stobreču s obzirom da se zna kako su u 19. i 20. stoljeću dokumentirani dijelovi helenističkog bedema koji je tada još bio vidljiv uz rub ceste.
