Zbog situacije povezane s pandemijom koronavirusa, više od 90 posto svih glazbenih događanja ove je godine otkazano. Posljedica toga je činjenica da organizatori koncerata, festivala i drugih glazbenih manifestacija, produkcijske tvrtke, glazbeni menadžeri, tehničari, ton majstori, vozači, scenski radnici, monteri, električari, zaštitari, agencijski djelatnici i brojni drugi, proteklih šest mjeseci nisu generirali gotovo nikakve prihode. Riječ je o više od 15.000 ljudi i njihovih obitelji čija egzistencija izravno ovisi o kreativnoj glazbenoj industriji.
„Već se nekoliko mjeseci suočavamo s izostankom preciznih i na nacionalnoj razini usuglašenih preporuka vezanih za održavanje konceratai drugih javnih okupljanja, o čijem održavanju danas proizvoljno odlučuju lokalni stožeri. Preporuke, dakle, postoje, ali na razinama gradova i županija one se tumače na različitnačin. Imali smo ideju organizirati 20 koncerata na 20 gradskih stadiona, no dobili smo tek 2 pozitivna odgovora, od čega jedan uvjetuje najviše tisuću posjetitelja. Neki su istaknuli kako ćemo time ugroziti postojeću turističku sezonu u mjestima na obali. Onemogućen nam je rad, zbog čega smo i apelirali na Vladu na hitno usvajanje mjera za spas industrije koja godišnje akumulira potrošnju veću od 10 milijardi kuna, od čega izravnu korist ima i država“, naglasio je predsjednik Udruge glazbenih managera i organizatora Darko Tuček.
Ključne ekonomske mjere za spas domaćih tvrtki iz sektora glazbene industrije tiču se hitnog otvorenja posebne kreditne linije kod HBOR-a po uzoru na ekonomsku mjeru solidarnosti za sektor turizma, a uključuju i formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu kulture za vrijeme trajanja epidemije za sve pojedince iz industrije koji su svoj rad realizirali kroz ugovore o djelu, a kojima se u ovom trenutku ne može isplatiti niti minimalni dohodak. Osim ovoga, predstavnici kreativne glazbene industrije od Vlade traže zadržavanje postojećeg paketa financijske pomoći za očuvanje radnih mjesta, kao i porezno rasterećenje na ulaznice za glazbene manifestacije na 5 posto te osnivanje fonda za potporu marketinškim aktivnostima u glazbenoj industriji na domaćem i stranom medijskom tržištu.
„Danas imamo situaciju da se istovremeno odvijaju Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Splitski festival, dok se zbog epidemioloških mjera otkazuje, primjerice Pulski filmski festival i brojna druga događanja. Kako trenutačno stoje stvari, s donesenim mjerama, nemoguće je organizirati komercijalne koncerte jer u startu organizator ima troškove PDV-a na ulaznice 13 posto, zatim troškove sustava ulaznica 13 posto te Zampa 10 posto, a onda i sve ostale troškove koji prate organizaciju koncerata“, izjavio je Branko Paić,direktor diskografske kuće Scardona.
Krizom koja je nastupila pogođeni su i sami izvođači koji također zapošljavaju određeni broj ljudi bez kojih realizacija koncerata ne bi bila moguća.
„Od početka pandemije do danas meni je otkazano 30-tak koncerata, a među 15.000 onih koje ova industrija zapošljava su i članovi mojeg tima. Naš je sektor jedan od rijetkih koji je zapravo cijelo vrijeme ostao u lockdownu, a budući da smo svi koji se bavimo ovim poslom povezani s nizom drugih industrija i djelatnosti te da svi zajedno činimo jedan veliki lanac, egzistencija jednog velikog broja ljudi je danas uistinu ugrožena“, izjavila je poznata domaća pjevačica Indira Levak.
Alek El-Kazal, voditelj projekta Ultra Europe festivala u Hrvatskoj, osvrnuo se na to koliki utjecaj imaju glazbeni festivali poput Ultre na sektor turizma te na ukupni bruto domaći proizvod i prihod. „U proteklih sedam godina ULTRA Europe festival je ugostio više od milijun posjetitelja iz preko 143 zemlje svijeta. Za vrijeme Ultre, u samo jednoj večeri, u Splitu boravi između 40 i 50 tisuća posjetitelja koji generiraju ukupnu potrošnju veću od 525 milijuna kuna, iz čega je jasno koliki financijski utjecaj na hrvatsko gospodarstvo imaju ovakva događanja.“
Važno je istaknuti kako je većina država članica EU već donijela hitne pakete mjera bespovratnih sredstava s ciljem financijske pomoći glazbenoj industriji. Njemačka je tako dosad izdvojila 50 milijardi eura, Italija čak 130 milijuna eura, a Velika Britanija 1.57 milijardi funti, dok hrvatske tvrtke u tom sektoru još uvijek čekaju reakciju Vlade.
