Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, govorila je u N1 Studiju uživo o otpornosti bakterija na antibiotike.
'Bakterije postaju otporne i antibiotici nisu više tako dobri saveznici u borbi protiv bakterija kao što su to nekada bili. Antibiotici su čudotvorni lijekovi, doprinijeli su povećanju očekivane životne dobi puno značajnije nego što to ljudi percipiraju', objašnjava Tambić Andrašević.
Dodaje da je još 40-ih godina Alexander Fleming upozorio da ako će se penicilin prekomjerno i neracionalno upotrebljavati da će bakterije razviti otpornost na njega.
'To što se dogodilo s penicilinom, dogodilo se i sa svim antibioticima koje smo stavili na tržište', ističe.
Bakterije su razvile mutante jer su stalno izložene antibioticima, kako navodi, a u zemljama koje više troše antibiotike takvi su mutanti rasprostranjeniji. Dodaje da u zemljama koje racionalnije troše, kao što su Norveška i Nizozemska koje liječe infekcije sa starinskim antibioticima, imaju lijepi izbor antibiotika.
Kao razlog nedjelovanja antibiotika navodi to što se 75 posto antibiotika daje za respiratorne infekcije koje su najčešće, a u 90 posto slučajeva respiratorne infekcije uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju pa je, smatra, šteta da se propisuju.
'U nama živi jako puno bakterija i kad se pije antibiotik sve su izložene lijeku. Tako nastaju otporne bakterije koje kada zalutaju u mjehur, ili još gore, u krvotok i naprave sepsu i ako su još otporne na antibiotike problem je još veći. Ako imate oskudan izbor antibiotika pa ni jedan ne djeluje to može biti razlika između života i smrti kod ugroženih pacijenata', upozorava Tambić Andrašević.
Ističe da se antibiotici generalno zlorabe, ne samo u Hrvatskoj.
'Pacijenti moraju biti svjesni da se terapija mora piti onako kako je propisana. Kod antibiotika je jako bitno da se piju u određeno vrijeme, da bi ta koncentracija u tijelu bila konstantna, a ne da bakterije malo budu izložene antibiotiku, a malo ne', naglašava.
Problem defenzivne medicine
Dodaje da je liječnicima, pogotovo primarne zaštite pri ranim simptomima teško odrediti u kojem će smjeru krenuti bolest, hoće li biti virusna ili bakterijska. Stvara se, kaže, pritisak na liječnika pa je to takozvana defenzivna medicina, koja je posebno tipična za južnu i istočnu Europu.
'Mirniji ste ako propišete i na očigled imate zadovoljnog pacijenta', kazala je.
Ističe da se želi postići da pacijenti ne sugeriraju liječniku što žele i ne očekuju antibiotik. 'Nije loš liječnik koji vam jučer nije dao antibiotik, a danas je. To je odgovoran liječnik', tvrdi Tambić Andrašević.
Dodaje kako ima situacija kad se antibiotik mora odmah dati, ali to su rijetki slučajevi. U većini slučajeva se ne treba dobiti antibiotik ili ako treba ima vremena da se da za dva dana.
'Najveća odgovornost je na liječniku, ali i građani moraju podijeliti tu odgovornost i ne uzimati antibiotik na svoju ruku. Antibiotik je rezerviran za teške bakterijske infekcije, a one su puno rjeđe nego što ljudi piju antibiotike. Odgovornost je na nama, moramo gledati cijelu zajednicu i buduće generacije', poručila je klinička mikrobiologinja Arjana Tambić Andrašević.
