Danas je održana press konferencija Koalicije "ZA", koju predvodi gradonačelnik Vrgorca i kandidat za splitsko-dalmatinskog župana Ante Pranić.
Iz cjelovitog programa za promet i infrastrukturu, Ante Pranić je posebno istaknuo kako je u planu iskoristiti puni potencijal trajektne luke Drvenik.
- Tako bi se prometno rasteretila trajektna luka i sam grad Split, ojačala bi se luka Drvenik u lučkom, turističkom i gospodarskom smislu, a otocima bi se osigurala znatno bolja povezanost s kopnom. Tu je i pravomoćna lokacijska dozvola Hrvatskih cesta i projekt povezivanja trajekne luke Drvenik s autocestom A1 na čvoru Ravča. Ovim projektom realizirat ćemo, napokon, direktnu vezu mnogih otoka sa autocestom.” Pranić je iznio još jedan projekt važan za prometnu povezanost, a samim time i za kvalitetu života u županiji. „Bolju prometnu povezanost osigurat ćemo definiranjem mreže linijskog prijevoza unutar županije. Županija će biti regulator sukladno direktivi EU i zakonima koji se dosada nisu poštovali. Potrebno je posebno obratiti pažnju i definirati mrežu gdje je ponuda prijevoza nedostatna ili je uopće nema. Cilj je svako naselje, općinu i grad povezati najprije s najbližim centrom i tako posredno sa regionalnim, nacionalnim i europskim odredištima. Gdje linija nije tržišno opravdana, predviđamo sufinanciranje - kazao je Pranić.
Na njega se nadovezaja Maja Jurišić, koja je istaknula kako unatoč Strategiji gospodarenja otpadom staroj 15 godina koja ima vrlo visoke ciljeve, stanje u županiji po tom pitanju skoro je nepromijenjeno.
- Nakon 15 godina u Hrvatskoj imamo samo dva izgrađena centra za gospodarenje otpadom, nedovoljan broj reciklažnih dvorišta, sortirnica, kompostana i nisu uvedene promjene sustava naplate komunalnih usluga. Postotak odvojeno prikupljenog otpada poražavajući je i iznosi samo 2%. Našim programom održivo gospodarenja otpadom vidimo kao nastavak koncepta gospodarenja otpadom iz EU, a od izuzetne važnosti je ubrzanje procesa izrade cjelokupnog sustava reciklažnih dvorišta, sortirnica, pretovarnih stanica i kompostana. Bez kojih sama izgradnja regionalnih centara neće imati smisla ni učinka. U tom procesu županija mora odigrati ključnu ulogu u povezivanju svih dijelova sustava u logičnu cjelinu. Županija kakvu želimo je institucija koja će sustavno osmisliti cijeli proces, uključiti prostorno planiranje i provesti sve nužne izmjene kako bi se sve navedeno moglo izgraditi. Gospodarenje otpadom mora biti i hrabra vizija jer predstavlja priliku ne samo za čisti okoliš, nego i za razvoj cijele jedne zelene grane gospodarstva, novih radnih mjesta i boljeg standarda - rekla je Jurišić.
A u priopćenju, Daša Dragnić je poručila:
- Iako se zdravstveni i socijalni uvjeti te prevencija stvaraju i djelovanjem drugih područja, postojeće stanje traži i direktno djelovanje „odmah i sad“, jer mnogim područjima i korisnicima usluge zdravstvene i socijalne skrbi nisu dostupne, usprkos određenoj infrastrukturi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Stoga ćemo inzistirati na komunikaciji, zajedničkom promišljanju i koordinaciji djelovanja svih dionika, kako bi svaki dio Splitsko-dalmatinske županije imao odgovarajuću primarnu zdravstvenu zaštitu i osnovne socijalne usluge „na svom pragu“, a ostale, bez obzira na lokaciju, dostupne svim žiteljima.“ Pri tome je navela neke od temeljnih aktivnosti koje za to predviđaju: osigurati stručno i učinkovito upravljanje županijskim ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi te njihovo umrežavanje s institucionalnim i vaninstitucionalnim dionicima na svim razinama; planski financirati specijalizacije za buduće potrebe, stimulirati rad stručnih djelatnika u udaljenijim/manjim sredinama zaleđa i otoka te uspostaviti sustav mobilnosti stručnih timova i pojedinaca; ulagati u odgovarajuće uvjete prostora (ordinacija, poliklinika, stacionara i dr.) i opremu (uključivo i prijevozna sredstva za hitnu medicinu, za „Point-of-care“ testiranja, za intenziviranje digitalizacije); bolje korištenje EU fondova, uz osiguravanje kontinuiteta programa/pružatelja koji se projektno financiraju; zajedničke akcije unaprjeđenja brige o zdravlju i statusa korisnika socijalne skrbi, te isticanje dobre prakse s ciljem efekta učećih organizacija/zajednice. „Uz to predviđamo i specifične aktivnosti za pojedine ranjive skupine - stare i nemoćne, djecu i mlade, žrtve nasilja, osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja, s invaliditetom i u siromaštvu; kako bi bili ZAjednica koja brine i uključuje - zaključila je Dragnić.
Na kraju, Pranić je još jednom istakao da se program temelji na dijalogu, suradnji i uključivosti.
- U nastajanju naše koalicije, razgovarali smo s mnogima, a i naša županijska uprava, i ja kao župan, surađivat ćemo sa svim jedinicama lokalne samouprave za ravnomjerni i održivi razvoj naše županije - zaključio je Pranić.
