Drvenik Veli u trogirskom akvatoriju po popisu stanovništva iz 2021. godine ima 170 registriranih stanovnika, Drvenik Mali 117. Svi se oni sa svime opskrbljuju u Trogiru i šire. Jedino ljeti radu mali prehrambeni dućani s ograničenom ponudom. Ljeti popiju i kavu na trogirskoj rivi. Tu imaju prekrasan pogled, ne samo na starine, nego i na jahte čije posade redovno peru, zalijevaju vodom malo provu, malo krmu... Gledaju i pitaju se kad će tekuća voda na njihove otoke. 21. stoljeće je.
Još uvijek ovise o vodonoscu, prastaroj brodetini kojoj se ispumpaje voda do vodosprema, ako tko da struje za pumpu, jednom mjesečno, 85 m3 godišnje po stanovniku. Cijena je jednaka cijeni vode koju plaćaju i u Trogiru, ali to slabo tješi dok pome u vrtlu kopne, kad se turista hoće istuširati...
.png)
Voda iz Krke
Gradonačelnik Trogira Ante Bilić kazao nam je kako se radi na zatvaranju financijske konstrukcije te da bi radovi mogi početi u sljedećoj godini. Voda će biti iz Krke, a s kopna će krenuti od Vinišća.
- Sustavi su još negdi 2007. i 2008. napravljeni na Drveniku Velom i Malom. Postoje dvi vodospreme i magistralni cjevovodi. Isto, na Malom Drveniku postoji jedna vodosprema s glavnim cjevovodima i to se sve testiralo. Tada nije postojala mogućnost dovoda vode s kopna. U međuvremenu su se stvorili uvjeti. Naknadno se dovela voda iz pravca Šibenika s Krke, do Rogoznice, Marine i Vinišća. Naručili smo projektnu dokumentaciju koja je napravljena: idejni i glavni projekt, a u lipnju pravomoćna građevinska dozvola. Dokumentacija je koštala milijun kuna, a platio je Grad Trogir i Splitsko - dalmatinska županija.
Prije dva tjedna sam bio u Ministarstvu regionalnog razvoja, Upravi za otoke. Projekt dovoda vode s kopna vrijedan je 5,5 milijuna eura, a plan je dovesti vodu iz Vinišća do Drvenika Velog, a od njega do Malog. Još će se neki cjevovodi napraviti po oba otoka.
Radimo na zatvaranju financijske konstrukcije. Ranije radove su platile Hrvatske vode, Ministarstvo mora, infrastrukture i Grad Trogir i Županija. Ideja je da se opet udruže snage. Kontaktirani su svi, Županija nas konstantno prati, Ministarstvo regionalnog, Ministarstvo mora, Hrvatske vode pa da se krene, uđe u plan nabave i krene u radove. Ako sve bude po planu nadam se da će iduće godine krenuti radovi.
Trajat će
Naravno, da će se i postojeći izgrađeni sustav ispitati jer se mora dobiti sanitarna ispravnost. A spajanje domaćinstava, priključci... to će trajat neko vrijeme. Netko ima gustirne pa će samo prespojiti. Sve se to sada riješava npr. u Vinišću. Imat će za prvu ruku hidrante doke ne pospajaju svima po kućama.
Država i sad financira razliku od tržišne cijene i troškova vodonosca za oba Drvenika. To je 200.000 eura godišnje. U deset godina da se digao kredit, u mjesto da se plaća vodonosac skupilo bi se 2 milijuna eura za uložit u sustav. Stoga mislim da neće biti toliki problem zatvoriti financijsku konstrukciju - optimističan je Bilić.
Vele i Male želje
Dok se cijevi ne polože po dnu od Vinišća do otoka, ispita i dogradi postojeći sustav jednu malu želju imaju u Zirona.org - Građanskoj inicijativi za razvoj Drvenika Velog.
"Naša želja je da se vodoopskrbni sustav pokrene, odnosno da ga vodonosac redovito puni, kao tranzitno rješenje dok se cjevovod Kopno - Drvenik kao i sekundarna mreža hidranata do svake kuće ne sagradi.
Obnova starih vodnih resursa poput naših gustirni u Selu i Grabulama, koje su izgrađene u doba Austro-Ugarske, sada bi mogla biti ključna za održivost otoka. Te gustirne, koje su služile generacijama prije nas, predstavljaju vrijedan dio naše povijesti, ali i potencijalnu pomoć za izazove s vodom u 21. stoljeću sve dok se ne uspostavi trajni vodovod s kopna.
S obzirom na to da voda postaje jedan od najvažnijih resursa našeg doba, obnova ovih starih gustirni mogla bi osigurati opskrbu vodom. Ulaganjem u njihovu revitalizaciju, ne samo da bismo sačuvali dio naše baštine, već bismo također stvorili još jedno održivo rješenje za buduće generacije koje se suočavaju s globalnim izazovima povezanima s vodom", javnosti se obratila Nives Meštrović.
