U trenutku kada lokalna politika ponovno dolazi u fokus javnosti, građanima Republike Hrvatske pruža se prilika da preuzmu ključno pravo u demokratskom društvu – pravo glasa. Lokalni izbori nisu samo još jedan birokratski mehanizam u političkom sustavu, već temeljna točka gdje svaki glas zaista može činiti razliku. U nastavku donosimo iscrpan i edukativan vodič o tome tko, što i kako se bira, tko sve ima pravo glasa, kako se kandidirati te koja su prava promatrača i ograničenja izborne kampanje.
Koga biramo na lokalnim izborima?
Na lokalnim izborima građani biraju nositelje izvršne vlasti: načelnike općina, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i članove predstavničkih tijela: općinska i gradska vijeća, županijske skupštine te Gradsku skupštinu Grada Zagreba.
U sredinama s prisutnim nacionalnim manjinama, dodatno se biraju zamjenici iz redova tih manjina. U posebnim okolnostima, birači hrvatske većine u manjinskim sredinama također biraju svoje zamjenike.
Nakon redovnih izbora moguće je održavanje dopunskih izbora za manjinske predstavnike u predstavničkim tijelima.
Tko raspisuje i kada se održavaju izbori?
Vlada Republike Hrvatske raspisuje lokalne izbore, a oni se održavaju svake četiri godine, treće nedjelje u svibnju. Ove godine, prvi krug zakazan je za 18. svibnja, a eventualni drugi i treći krug održavaju se u dvotjednim razmacima.
Prijevremeni izbori održavaju se kada dođe do raspuštanja tijela ili razrješenja čelnika – tada se izbori moraju provesti u roku od 90 dana.
Koliko jedinica lokalne i područne samouprave ima u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj postoji 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, podijeljenih na:
-
428 općina
-
127 gradova
-
20 županija
-
Grad Zagreb, koji ima poseban status grada i županije.
Broj članova u predstavničkim tijelima – matematika demokracije
Broj članova vijeća ili skupštine ovisi o broju stanovnika, a uvijek je neparan. Tako, primjerice:
-
Županija s više od 300.000 stanovnika ima 47 članova.
-
Grad s više od 35.000 stanovnika ima 21 člana vijeća.
-
Mala općina s manje od 1.000 stanovnika ima samo 7 članova.
Ova struktura osigurava proporcionalnu zastupljenost građana, neovisno o veličini zajednice.
Tko ima pravo glasa i tko se može kandidirati?
Pravo glasa imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i stalnim prebivalištem u jedinici gdje se izbori održavaju. To znači da se na lokalnim izborima ne može glasati izvan mjesta prebivališta.
Građani EU s prebivalištem u RH mogu birati članove predstavničkih tijela, ali ne i izvršnu vlast.
Kandidature mogu predlagati:
-
Političke stranke registrirane u RH
-
Grupe birača, uz prikupljanje potpisa
Zanimljivo, stranke ne trebaju prikupljati potpise za kandidaturu listi za vijeća i skupštine, dok nezavisni kandidati i grupe birača moraju. Broj potpisa ovisi o veličini jedinice i objavljuje ga Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Glasanje u praksi – kako i gdje?
Glasati se može isključivo na biračkom mjestu koje odgovara vašem prebivalištu, a informaciju o istom možete pronaći u Registru birača i na stranicama DIP-a.
Ako vas nema na popisu, moguće je dobiti plavu potvrdu u matičnom uredu. Važno je imati važeću osobnu iskaznicu – bez nje niste na biračkom popisu, čak i ako imate putovnicu.
Glasanje se ne može obaviti izvan prebivališta – ako ste na dan izbora u inozemstvu ili drugom gradu, nećete moći glasati, za razliku od nacionalnih izbora.
Manjine, bolesni, nepismeni – kako ostvariti pravo glasa?
Posebna pravila vrijede za:
-
Pripadnike nacionalnih manjina – imaju pravo birati svoje predstavnike ako čine ≥5 % populacije jedinice.
-
Bolesne i nemoćne osobe – mogu zatražiti glasanje od kuće, uz obavijest izbornoj komisiji do 3 dana prije izbora ili na dan izbora do 12 sati.
-
Nepismeni i osobe s invaliditetom – mogu doći na biralište s drugom osobom koja će glasati umjesto njih po njihovoj uputi.
Preferencijalno glasanje? Ne na lokalnim izborima!
Na lokalnim izborima ne primjenjuje se preferencijalno glasanje. Građani glasaju za listu, a ne za pojedinca s liste. Redoslijed na listi odlučuje tko ulazi u vijeće/skupštinu, ovisno o broju osvojenih mandata.
Fotografiranje glasačkog listića i druge zabranjene radnje
Iako je dozvoljeno objaviti za koga ste glasali, fotografiranje listića je zabranjeno – krši se pravilo tajnosti i može poslužiti kao alat za kupovinu glasova, što je kazneno djelo.
Promatrači izbora – čuvari demokracije
Promatrači su ključni za transparentnost izbora. Mogu biti predstavnici:
-
Stranaka
-
Grupa birača
-
Nevladinih udruga
-
Međunarodnih organizacija
Promatrači ne smiju ometati proces, davati upute biračima, snimati niti biti kandidati na istim izborima koje promatraju.
Izborna promidžba – koliko smijete potrošiti?
Postoje zakonska ograničenja iznosa koje kandidati mogu potrošiti, npr.:
-
106.178,25 € za gradonačelnika Zagreba
-
63.706,95 € za župana ili gradonačelnika velikog grada
-
5.308,91 € za načelnika u općinama do 3.000 stanovnika
Prekoračenje dopuštenih iznosa može dovesti do povrata donacija i sankcija.
Vaš glas, vaša moć
Lokalni izbori nisu samo politička formalnost – oni su prilika da izaberete ljude koji izravno utječu na vašu svakodnevicu: od uređenja ulica, komunalnih usluga, do školstva, zdravstva i kulturnih sadržaja. Zato, informirajte se, provjerite svoje dokumente, i izađite na izbore.
Vaš glas je više od broja – to je alat promjene. Ne dopustite da o vašoj sredini odlučuju drugi – jer demokracija ne počinje na Markovom trgu, nego upravo tamo gdje živite.
Još više detalja pročitajte OVDJE
