Hrvatska je privremeno postala velika karantena. Time građani onemogućuju novom koronavirusu širenje prevelikom brzinom. Zahvaljujući tome, broj teških slučajeva COVID-19 u našoj zemlji ne bi smio prebrzo narasti. To će omogućiti našem zdravstvenom sustavu da pomogne svima koji razviju teži oblik bolesti - nabraja znanstvenik Igor Rudan za Večernji list.
Između ostalog kazao je i kako su mu se mnogi ovih dana obratili s pitanjima poput: "Što će sada biti dalje?"; "Koliko će ovo trajati?"; "Zašto nismo testirali puno više pa izbjegli karantenu, kao neke zemlje Azije?".
- Mnogi se ovih dana pitaju i jesmo li doista morali ovako ugroziti ekonomiju da bismo, kako kažu, "produljili za nekoliko godina živote onih među nama koji su već ionako najstariji i najbolesniji?" Mnogima nije jasno ni zašto se u društvima stvorila klima koja ljudima brani "pravo na umiranje od COVID-19"? Usporedbe radi, godišnje oko 8 milijuna ljudi u svijetu umire izravno zbog pušenja - pojašnjava.
...
- Veseli me ipak što se napokon pojavljuju i prvi jasni planovi, znanstveno utemeljeni, kako iz ove situacije ipak izaći relativno brzo, uz minimalne ljudske žrtve i izbjegavajući potpun slom ekonomije. Prvi korak svih tih planova uvijek je brzo i odlučno zatvaranje puteva daljnjeg širenja virusa. Time se izbjegava prebrzo stvaranje ogromnog broja zaraženih.
Zdravstveni sustav štiti se od potpunog kolapsa, a mnogi ljudski životi bit će spašeni. Nakon toga, postoji vrlo širok spektar daljnjih opcija. Autor Tomas Pueyo nedavno je izložio trenutačno najrazumniju strategiju borbe s koronavirusom i nazvao je "Čekić i ples". Očekujem da će se tijekom idućih nekoliko tjedana brojne vlade razvijenih zemalja prikloniti nekoj varijanti ovog rješenja, jer je razumno. Ono štiti živote ljudi i zdravstveni sustav, ali i ekonomiju. "Čekić" je intenzivna i ne preduga karantena kojom se preokreće tijek epidemije i smanjuje broj zaraženih. "Ples" je zatim naš suživot s virusom, nalik na eskiviranje udaraca u stilu Muhammada Alija, gdje mu ne smijemo više nikada dopustiti da se brzo proširi na velik broj ljudi - kazuje.
Pet pitanja
Kada ova neobična situacija jednom završi, ocjena uspješnosti svake države u nošenju s korona-krizom temeljit će se na sljedećih pet pitanja:
1. Koliko je dugo i efikasno "prva linija obrane" uspijevala spriječiti slobodno širenje koronavirusa među stanovništvom? U slučaju Hrvatske, tu smo bili praktično najbolji u Europi.
2. Kad je virus probio "prvu liniju obrane" i započeo eksponencijalno širenje među stanovništvom, koliko je brzo i odlučno aktivirana mjera stroge karantene? U slučaju Hrvatske, mjere aktivacije započele su u pravo vrijeme, s planom da broj zaraženih ne prijeđe nekoliko tisuća, a broj teških slučajeva samo nekoliko stotina. Da nije bilo potresa i bijega mnogih na jug, vjerojatno bi se postigle točno te brojke, no vidjet ćemo za nekoliko dana gdje će biti vrhunac broja zaraženih.
3. Koliko se stanovništvo striktno pridržavalo karantene? Tu sada ovisimo o disciplini svih nas, da nam se ne dogode problemi koje zbog svoje nediscipline sada imaju Talijani i Španjolci. Ostanite, zato, ako ikako možete, u kućama.
4. Koliko je brza i aktivna država bila u mobilizaciji svojih kapaciteta i ljudskih resursa te kreativnih i inovativnih rješenja kako bi razvila konkretan plan za što brži izlazak iz karantene i suživot s koronavirusom? Ovo je za Hrvatsku sljedeći hitan zadatak. Ovdje će spadati osnaživanje tehnoloških kapaciteta i ljudskih resursa za testiranje na virus, inovativne ideje o mjerama socijalnog udaljavanja, mjere efikasnog nadzora nad virusom, korištenje tehnologija za razumijevanje kontakata među ljudima i širenja virusa te drugo.
5. Koliko je efikasno nakon završetka karantene država omogućila svojim stanovnicima prijelaz u relativno normalan život i očuvala urušavanje svoje ekonomije uz trajnu kontrolu širenja virusa? Ovo je naš peti zadatak, ali ni on nije nerješiv.
Više pročitajte OVDJE.