Ekonomski analitičar Andrej Grubišić prokomentirao je u Dnevniku Nove TV kako će rast cijena goriva utjecati na ribare i što će se s njima dogoditi.
"Kao i sa svakim proizvodom, tako i s ribama koje ti vrijedni ljudi ulove. Komad se raspodjeljuje između cijene koju plati kupac, dobavljača, države, eventualno nekog posrednika kao što su trgovac ili distributer i naposljetku vlasnika. U ovoj cijeni goriva, država ima jedan lavovski dio kolača. Tu i dalje postoji prostor za sniženje", rekao je Grubišić.
'Država bi se trebala odreći većeg dijela svog kolača'
"Država bi se trebala odreći većeg dijela svog kolača kojeg se trenutačno ne želi odreći. Samim time ona bi bila prisiljena i raditi na rashodovnoj strani proračuna, a vidimo u ovih 30 godina da to nije prihvatljiv scenarij. Druga stvar koju ćemo morati mi svi prihvatiti da će se riba za sve one koje ju žele nastaviti konzumirati morati plaćati skuplje s obzirom da količine koje se love neće biti veće nego što su sada. Što se toga tiče mislim da će to biti sve veći i veći izazov i da će to potencijalno postati baš prava delikatesa s obzirom da je nema u dovoljnim količinama sve dok uzgoj i širenje uzgoja ribe na različite druge vrste ribe mimo brancina i orade ne zaživi ozbiljnije. To će značiti prilagodba za ove ljude jer će to sasvim sigurno ući na njihov teren i oni će se morati prilagoditi", objasnio je ekonomski analitičar.
Na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Valentine Baus o tome hoće li cijene goriva biti izlika za divljanje cijena, Grubišić je odgovorio:
"Mislim da ne, mislim da je rast cijena bio dobrim dijelom posljedica tiskanja novca, a onda opstruiranja protoka roba i usluga kod lockdowna i svega što je bilo vezano uz koronavirus i na posljetku rat u Ukrajini."
"Sama cijena goriva nije veliki driver daljnjeg rasta cijena. Ja očekujem daljnji rast i inflaciju bliže deset posto nego pet posto. Isto tako, trebamo biti realni. Europska centralna banka nam govori da je njezin cilj inflacija od dva posto. Oni nama ne govore o smanjenju cijena. Oni samo govore da bi voljeli u što bližoj budućnosti doći na cilj od dva posto rasta godišnje. Dakle, oni ne govore o povratku na stare cijene i tu iluziju si svi skupa trebamo izbiti iz glave i prilagoditi se najbolje kako tko može", dodao je.
'Turistička sezona daje jedan dodatan pritisak i impuls na rast cijena'
"Sasvim sigurno turistička sezona ne pridonosi održavanju postojećih cijena i daje jedan dodatan pritisak i impuls na rast cijena. Međutim, mi smo tu turističku sezonu imali zadnjih 15-20 godina i nismo imali ovakav narativ kakav imamo u zadnjih 18 mjeseci. Razloge ne bi trebalo dominantno tražiti u turističkoj sezoni. Naposljetku ljudi koji su digli cijene, a svi smo to imali prilike vidjeti, će na koncu snositi konsekvence svojih poslovnih odluka. Ono što je puno bitnije je spomenuta samodostatnost jer je to jedna velika zabluda i zamka. Meni i vama kao potrošačima je sasvim svejedno je li to proizvedeno u Hrvatskoj ili negdje drugdje, sve dok smatramo da kupujemo proizvod kvalitete koja nam je prihvatljiva i po cijeni koju si možemo priuštiti", istaknuo je Grubišić.
"Ako ćemo forsirati samodostatnost kao što je neki forsiraju, vrlo brzo ćete imati ograničenu ponudu, a to će imati kontra efekt. Sigurno neće doprinijeti smanjenju cijena nego njihovom daljnjem rastu. Država je pola hrvatskog gospodarstva, tu treba tražiti prostor za smanjenje cijena, kroz daljnje porezno rasterećenje. Manja opća stopa PDV-a, daljnje rasterećenje rada, smanjenje poreza na dobit 10 posto svima. Neki danas plaćaju i 18 posto, smanjenje trošarina i razumna monetarna politika. Ne tiskanje i bacanje novca iz helikoptera s uvjerenjima da to neće imati svoje posljedice. Hoće, i samo smo se sad podsjetili da je to stvarno tako", zaključio je analitičar.
.
