Najprije je objasnio tko je ciljana publika za rusku propagandu:
“Rusija računa na onaj dio prijateljskih ili neutralnih zemalja koji se nalaze na tzv. globalnom jugu, a koje su u specifičnoj poziciji i naspram Rusije i naspram zapadnog svijeta. Prvenstveno je to naravno upućeno i onim ljudima unutar europskih zemalja koji su skeptični prema zapadnim politikama i onda se na taj način povezuju s ruskim narativom, ali nedvojbeno je da se ovjde radi o zločinima protiv čovječnosti koje treba temeljito istražiti. Ovo su stravične slike, emocije je teško suzdržati, međutim trebamo ih suzdržati zato što imamo međunarodne mehanizme za istragu i treba se provesti neovisna istraga pod UN-om, odnosno Haaškim sudom”, rekao je za N1.
Ističe, ipak, i da odgovorni za agresiju vjerojatno neće odgovarati jer će Rusija svoje držati pod svojim okriljem dok god je Putina i trenutne ruske vanjske politike.
“Ipak, treba sve zapisati, temeljito s imenima i prezimenima kada se provede istraga da onda za 20, 30, 50 godina ti zapisi ostanu na sramotu onih koji su bili za to”, rekao je
“Sankcije nisu opkoljavajuće”
Komentirao je i sankcije.
“Ove sankcije jesu nevjerojatno stroge, ali iznenađujuće nisu globalne. Prikazuje se strahovita razorna moć zapadnih sankcija, prije svega financijska moć kroz alat dolar, ali vidite koliko je taj doseg mali, koliko ima zemalja, 2/3 zemalja koje se nisu pridružile sankcijama. Te sankcije jesu razorne, ali nisu opkoljavajuće. Centralna ruska banka napumpava rublju. Dogovaraju trgovinu u drugim valutama i u trampi za zlato i tu ostaje velik prostor i nemoguće je Rusiju opkoliti”.
Koji je cilj posjeta europskih čelnika Ukrajini?
“To je prije svega podrška, no koji je rezultat? Radi se o vojnoj i financijskoj pomoći. Borell, šef europske diplomacije, po prvi puta nije zagovarao pregovore nego je rekao da bi bilo dobro da se ovo vojno riješi pobjedom Ukrajine. To nam govori da se sada europska strategija poravnala s američkom. Ne promoviraju se mirovni pregovori.
Macron je na tankom ledu, pokušavao je, nisu ga fermali ni Ukrajinci ni Rusi. Jedini vanjski akter koji nešto poduzima je Turska. Europa bi htjela da taj konflikt ostane u Ukrajini, da se Ukrajina financira kako bi se branili i kako bi se Rusija svela na malu državicu, to je jedan proxi rat s Rusijom preko Ukrajine. Erdoganu je zbog trgovine bitna i jaka Ukrajina i jaka Rusija i ispada su oni jedini mirotvorci”, veli.
Rekao je i kako Rusima u Ukrajini ide loše i da vojnici do zadnjeg nisu znali da idu u rat. “Da su znali, taktički bi se pripremili, ovako su se smeli na terenu, nisu očekivali takav otpor”, kaže i dodaje:
“Sada se revidiraju ciljevi, fokusirat će se na Donbas. To govori da je ukrajinska vojska fantastično usjela održati moral, a i pokazalo je da Rusija nije takav neuništivi bedem. Naravno, sve ovo pod uvjetom da ne bude nuklearnog oružja”.
Kaže i kako postoji mogućnost da sve eskalira van granica Ukrajine.
“Jedan scenarij je taj famozni konvoj NATO-a koji bi bi pratili NATO-vi službenici u Ukrajini, a koje bi Rusi granatirali, to dovodi do smrti NATO službenika i onda to povlači članak pet, aktivirati ga ili ne.
Imamo još i scenarij s pristupanjem skandinavskih zemalja u NATO-u, što bi dovelo do tenzije i blokade pomorskih puteva od strane Rusije.
Treće i najopasnije je Kalinjingrad, eksteritorijalna jedinica Rusije između Latvije i Poljske, budući da je ruskim kamionima zabranjen ulazak na teritorij EU, a do tamo se može doći isključivo kopnom ili zrakom, to dovodi do svojevrsne mogućnosti blokade koju će Rusi pokušati probiti i pomoći Kalinjingradu da opstane. To bi se moglo proširiti na teritorij EU, odnosno Latvije ili Poljske”, zaključuje.
