U Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, noćas, odnosno u noći sa subote 28. na nedjelju 29. listopada, satovi se pomiču jedan sat unatrag i time počinje zimsko računanje vremena. S tim počinje i obveza da na svim motornim vozilima, za vrijeme vožnje i danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, upozoravaju iz Hrvatskog autokluba (HAK).
Motociklistima obveza upaljenih svjetala traje tijekom cijele godine, tako da im po tom pitanju zimsko računanje vremena neće značiti nikakvu promjenu. Ako vas policija uhvati u dnevnoj vožnji bez upaljenih kratkih svjetala, platit ćete 300 kuna kazne.
U HAK-a još ističu i da je stiglo vrijeme magle, mokrih i skliskih kolnika, pa upozoravaju na nekoliko osnovnih pravila koja će vozačima olakšati kretanje po jesenskim kolnicima. Treba provjeriti stanje guma i metlica brisača, držati propisani sigurnosni razmak između vozila, a osobito kod vožnje u koloni. Preporuka HAK-a je i izbjegavati nagla kočenja te općenito voziti opreznije.
Inače, prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je primijenjen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe, a razlog je duže danje svjetlo, time i ušteda električne energije.
Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Od 1983. godine, u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Tijekom 20. stoljeća pomicanje kazaljki na satu prihvatila je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije. Ljetno računanje vremena provodilo se donedavno i u Rusiji, ali je ukinuto odlukom Vladimira Putina.
Zanimljivo je da je Turska jedna od rijetkih zemalja u kojoj ljetno računanje vremena traje tijekom cijele godine.
