Na stranici Better Health objavljen je članak u kojem piše informacija da najviše ljudi u Australiji umire od vrućine te da je toplotni udar fatalan u 80 % slučajeva, prenosi Novi List.
Nismo u Australiji, ali temperature ovih dana prilično su visoke pa ne šteti provjeriti kako se boriti protiv njih svim dozvoljenim sredstvima.
Visoke temperature mogu utjecati na bilo koga, a u najvećem riziku su starije osobe, djeca i ljudi s određenim medicinskim stanjem.
Osip, grčevi, toplotni udar
Do bolesti uzrokovanih vrućinom dolazi u trenutku kada se naše tijelo više ne može samostalno ohladiti na zdravu temperaturu. Prirodno, tijelo se hladi znojenjem, ali ponekad ni to nije dovoljno pa tjelesna temperatura kontinuirano raste.
Vrućina može dovesti do blažih posljedica kao što su osip i grčevi, ali i ozbiljnih stanja poput toplinskog udara koji može dovesti do smrti. Dugotrajno izlaganje vrućini, vježbanje ili rad na mjestu gdje nema zraka, mogu povećati rizik od bolesti uzrokovanih vrućinom.
Mnogima se pod visokim temperaturama i pritiscima događa da se osjećaju “smušeno”, malaksalo te da im padne tlak zbog čega počnu osjećati blagu vrtoglavicu.
Okidač za padanje u nesvijest
Neurolog Dougall McCorry objasnio je zašto neki ljudi imaju osjećaj kao da će se onesvijestiti zbog vrućine te što napraviti da se to doista i ne dogodi.
“Vrućina je mnogima okidač za padanje u nesvijest. Kada je vruće, naša se tijela više znoje pa gubimo vodu i, ako se tijekom dana ne unese dovoljno tekućine, dolazi do dehidracije.
Dehidracijom se uklanja sva voda iz tijela što znači da manje krvi teče našim žilama zbog čega dolazi do pada krvnog tlaka. Kombinacija vrućine i niskog tlaka dovoljna je da osoba osjeća vrtoglavicu te da ju hvata nesvjestica”, kaže za stranicu Top Doctors.
Prevencija od padanja u nesvijest
– hidratacija
– konzumacija elektrolita
– odijevanje odjeće od materijala koji dišu
– redoviti obroci
– redovito hodanje (nemojte biti fizički neaktivni u dugom vremenskom periodu, primjerice – sjedenje u uredu).
Simptomi koji ukazuju na to da ćete se možda onesvijestiti
– vrtoglavica
– zamagljen vid
– poteškoće sa sluhom
– osjećaj slabosti
Ako imate osjećaj da ćete pasti u nesvijest, preporuka je da legnete leđima na pod, podignete noge na povišenu poziciju i pričekate da osjećaj prođe. Savjet je da ne idete nigdje sami i da odmah prestanete s onim što ćete raditi.
Smjernice NZZJZ-a
– Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara.
– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
– Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.
– Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale.
– Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.
– Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge.
– Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta.
