Sankcije Europske unije protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu postale su izazov kompanijama koje su poslovne operacije vezivale uz tržište Ruske Federacije, a mnoge su ga počeli rješavati tako da aktivnosti postupno redefiniraju u smjeru jačih pozicija na europskom i drugim tržištima, ali i samoj Ukrajini.
Vidimo svakodnevno da hrvatske tvrtke, ali i one u regiji, pa i šire, preusmjeravaju poslovanje iz Rusije na druga tržišta, kaže za Poslovni.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.
“Primjerice, pod pritiskom političkih događaja kompletna moldovska industrija vina, koja je gotovo u cijelosti ovisila o Rusiji, uspješno kreće s plasmanima na europsko tržište. To su ogromne količine vine, a najveći vinari su 90%prodaje na ruskom tržištu uspjeli zamijeniti na ostalima. To pokazuje da je moguće i tvrtke to moraju učiniti te se više integrirati na drugim tržištima”, kaže Novotny.
Ukrajina, s druge strane, postaje sastavnica mnogih poslovnih planova, a to najavljuje i hrvatska grupacija Orbico, najveći europski distributer robe široke potrošnje.
“Zamrznut ćemo poslovanje tvrtki u Rusiji i potpuno ugasiti naše poduzeće u Bjelorusiji. Istodobno ćemo jačati tvrtku u Ukrajini i pripremiti se za nove iskorake i investicije”, kaže nam vlasnik Orbica Branko Roglić.
Njegova kompanija već desetak godina djeluje u Ukrajini, a kad je rat počeo, podsjeća Roglić, zaposlenicima su isplatili dvostruke plaće kao oblik pomoći.
“Mislim da cijeli Zapad treba pomoći Ukrajini, a nakon završetka rata mnogi će tamo početi poslovati”, uvjeren je. Prema navedenim odlukama, Orbico će 1. siječnja 2023. u svojoj mreži imati dva tržišta manje, odnosno ukupno 18, no unatoč gašenju ovu godinu će završiti na oko 3,1 milijarde eura ukupnog prometa i s ukupno oko 7,7 tisuća zaposlenika.
Kompanijskim planom zacrtane su i nove aktivnosti u Hrvatskoj, ali što je posrijedi Roglić još ne otkriva, već najavljuje više konkretnih pojedinosti tijekom jeseni. Poznat inače i po velikim operacijama u Rusiji, solinski proizvođač dijelova za autoindustriju AD Plastik tijekom cijele godine pojačava aktivnosti na europskom tržištu.
“S obzirom na geopolitička događanja i činjenicu da AD Plastik Grupa ima dvije tvornice u Rusiji, pojačane komercijalne i razvojne aktivnosti na europskom tržištu logičan su slijed. To potvrđuju i novougovoreni poslovi u Europi pa je tako 2021. ugovoreno 80 milijuna eura, dok je u prvih osam mjeseci ove godine ugovoreno gotovo 205 milijuna eura novih poslova”, poručuju iz AD Plastika.
Njihova je realizacija, dodaju, planirana krajem 2023. i početkom 2024. tako da već ozbiljno radimo na pripremi tih projekata. Iako se nedostatak poluvodiča na tržištu još značajno osjeti u automobilskoj industriji, dobar je pokazatelj, navode u toj kompaniji, kako potražnja za vozilima nije pala. Navode da su razvojne aktivnosti proizvodnje automobila pojačane kao i da se intenzivno radi na unaprjeđenjima novih vozila po pitanju sigurnosti, održivosti i kvalitete, ali i samog dizajna.
Promjena paradigmi
“Pred nama je zahtjevno razdoblje, ali budućnost autoindustrije dugoročno je neupitna. Promjena poznatih paradigmi je neophodna, ali ako im se prilagodite – budućnost je sigurno izvjesna”, kaže za Poslovni.hr predsjednik Uprave Marinko Došen.
Kao eklatantan primjer od početka sankcija, kroz prizmu problema u koji su višom silom uvučeni, ističe se Brodosplit. Tvrtka još proživljava agoniju (očekuje se odluka Visokog trgovačkog suda) započetu slijedom ratnih zbivanja u Ukrajini i s ratom povezanih financijskih i gospodarskih sankcija.
Naime, ruska VTB Europe banka kreditirala je nekoliko projekata splitskog brodogradilišta, no zabrana sankcija sve je stopirala prije pola godine. A sad se Brodosplit reorganizira s novim kreditorima na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Da, postoji rješenje, tvrdi Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak pojašnjavajući da će u SAD-u riješiti financiranje potrebno za nastavak poslovanja Brodosplita.
“Zbog rata u Ukrajini dogodila se viša sila na koju Hrvatska banka za obnovu i razvitak nije na vrijeme reagirala. Sada tu ‘višu silu’ rješavamo, ali ne u Hrvatskoj, nego u Americi. Potpisali smo ‘therm sheet’ s američkim fondom i čekamo da se transakcija odobri od strane OCAF-a iz USA-a pa da se transakcija može provesti zbog postojećih sankcija.
S time ćemo sve skupa vratiti na početnu poziciju i ponovo krenuti dalje. Iako smo na početku više sile rekli da će mnogi ljudi otići do rješavanja refinanciranja, uspjeli smo sačuvati 90 posto ključnih ljudi te smo sigurni da ćemo iz ove krize izazvane ratom u Ukrajini izaći jači i bolji”, kaže Debeljak.
I srbijanske se kompanije, kaže analitičar Novotny, isto se okreću europskom tržištu, a u tome predvode voćarska industrija, posebno prerađivači iz kruševačkog kraja, zatim proizvođači suhog voća, proizvođač sira, kao i farmaceutska industrija.
Je li povratak moguć?
“EU se otvara i srbijanski biznis se dobro prilagođava pod utjecajem stranih kompanija koje tamo posluju. Hemofarm (dio njemačke farmaceutske kompanije) okreće se npr. poljskom i istočnoeuropskom tržištu”, kaže Novotny.
Mnogi poslovni ljudi odmiču se od poslovanja na ruskom tržištu te su se jasno odredili da se mora pripadati demokratskom svijetu, a kad se Rusija demokratizira, poslovanje će opet biti moguće, piše Poslovni.hr.
Očekuje se da Rusija prođe tu fazu, i pritom mnogi poslovni ljudi u Rusiji, tvrde mnogi, protiv intervencije u Ukrajini pa to može biti zamašnjak za nove, pozitivne procese.
