Jadrolinija je napokon pronašla brod koji će biti dostojan dobrog starog „Lastova“ na putu prema vanjskim otocima, doznaje se od pouzdanog izvora bliskog nacionalnom brodaru.
Nije tajna da Jadrolinija svoje trajekte već neko vrijeme traži na tržištu rabljenih brodova, kao što nije tajna i da su otočani sve nezadovoljniji činjenicom da neki trajekti jednostavno nemaju maritimne sposobnosti izdržati malo jače more, odnosno da pri takvom vremenu brodovi budu u mogućnosti sigurno uploviti u luke.
Svakako tu u obzir treba uzeti i karakteristike luka koje bi se, nadamo se ovom „renesansom obnove“, kako to zna reći ministar mora Oleg Butković, trebale uskladiti s potrebama otočana. A otočanima trebaju sigurni brodovi koji će gotovo uvijek moći pristati u njihove luke, a i ti brodovi moraju biti sposobni prihvatiti velika vozila, piše Morski.hr.
– Istina je da se traži rabljeni brod i napokon je pronađen onaj koji bi zadovoljavao sve tražene karakteristike, a to je, vjerujte, bio nimalo lak zadatak – kazuje ovaj izvor, koji informacije ne može i službeno potvrditi jer kupnja broda treba proći proceduru javne nabave i čitav kompliciran proces hrvatske administracije, zbog koje konkretnog zeca u šumi ne smijemo još otkriti.
– Osim Grčke, gledalo se i na tržištu južne Italije. Radi se na nabavi rabljenog broda koji će svojim karakteristikama, kapacitetom, gazom i dubinom moći pristati na specifična pristaništa Vele Luke i Ubli – kazuje dalje.
U navedenim lukama se radi na nadogradnji pristaništa, kako bi posade napokon imale sigurnu luku za svoje brodove, a otočani redovite linije prema kopnu, bez obzira na vrijeme.
– Uz sve ovo, brod mora imati uvjete zadovoljavanja maritimnih sposobnosti na otvorenom moru, ali mora biti sposoban prevoziti i viša teretna vozila. Neslužbeno, Jadrolinija je pronašla kandidata, a više informacija će se doznati prije ljetne sezone – doznaje Morski.hr.
Podsjetimo, Jadrolinija je najprije razmatrala gradnju sasvim novog trajekta. Prvi projekt odradila je tvrtka Remontowa Marine Design & Consulting iz Poljske, a ovaj projekt nešto manjeg i bitno jeftinijeg broda radio je projektni biro Classis d.o.o. iz Splita. Cijena starog projekta bila je 50 do 70 milijuna eura, a nova uprava je prilagodila novi projekt cjenovnoj kategoriji od 25 milijuna eura. Naravno, ovdje se radilo o ideji gradnje novih brodova, na što će se, s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i krizu uzrokovanu koronavirusom, još debelo pričekati.
Nasljednik “Lastova” ispočetka je trebao biti dug 120 metara, no dolaskom nove uprave je zaključeno da je riječ o prevelikom i neopravdanom trošku, pa je iznova naručen idejni projekt kako bi se realizirao koncept nešto manjeg, a time i bitno jeftinijeg broda za udaljene vanjske otoke. Tako je sada, umjesto 120 metara, predviđena duljina broda od 102,6 metara, dok je kapacitet sa 1.500 smanjen na 900 putnika.
U međuvremenu, polustoljetni trajekt Lastovo ima svjedodžbu za sigurnu plovidbu još četiri godine. “Lastovo” spada među manje trajekte, dug je 70,7 metara, a širok 13,5 metara, može ukrcati 50-ak vozila, a u tri putnička salona može primiti do 600 putnika.
– Nadam se da ćemo on i ja zajedno dočekati mirovinu – rekao je svojedobno, pri proslavi pola stoljeća njegova broda, kapetan Milo Sršen.
A sudeći prema zadovoljstvu putnika, svi bi najradije da taj i takvi trajekti plove još dugo i na drugim linijama prema svim, a posebno vanjskim otocima.
Jer kad drugi ne mogu – Lastovo će moći.
