Ono što sad može vidjeti na stranicama Grada Splita pod Web GIS Preglednici, između ostalog, je i Komunalno održavanje s podacima splitskog zelenila. No, ono će uskoro biti zamijenjeno s onim što koriste Parkovi i nasadi d.o.o., najavio nam je Igor Belamarić krajobrazni arhitekt i voditelj zelenog katastra iz te komunalne tvrtke.
- Podloga i simboli su drugačiji. Stavit ćemo ovu našu verziju jer je ona novija i može se vidjeti na stranicama Parkova i nasada već nešto manje od mjesec dana. Naravno, jedna je verzija za građanstvo, a druga, recimo to tako, bogatija podacima, je za naš poslovni proces unutar firme.
Rado se prihvaćaju primjedbe i prijedlozi građana
I sad kad ljudi vide da nema "njihovog" stabla definitivno nam mogu prijavljivat nedostatke na već postojeće mailove firme. Sve ćemo obradit, tu nema ništa sporno. Samo moraju znat da upisujemo ona stabla koja imaju više od 60 centimetara u promjeru, ne svaku voćkicu. Rado prihvaćamo i od građana prijedloge da se pojedina stabla pregledaju jer smatraju da su se razboljela ili su postala opasna zbog opadanja grana ili bilo što što smatraju da nije kako treba - rekao je Belamarić ustvrdivši kako će u budućnosti primjedbe i prijedloge dobivati od građana preko portala zelenog katastra.
Sad se zaprimaju od građana dopisi mailom koji se dalje prosljeđuje nekome tko je na toj sekciji i taj izlazi na teren, na uviđaj i ako je nešto kompleksno onda se unutar Parkova savjetuju ili se reagira po struci. Naravno, zato je tu katastar da se sve promjene zabilježe. S mailovima im ide sve malo otežano, treba više vremena, ali kad katastar bude u nekom punom formatu, gdje će puno više toga ići preko njega, onda će biti jasan uvid, puno brža informacija jer praćenje stanja je mega - bitna stvar.
Lakše izbjegavanje monokultura
- Svrha je zelenog katastra da da građanima uvid, pregled u njihovom okruženju ili interesnom području, a nama ka firmi koja se bavi održavanjem javnih površina i sve vrste statističkih analiza. Npr. da uzmemo jedan određeni dio grada i možemo izbaciti jedan pregled koji nam govori koliko ima zelenih objekata, jel to grmlje, stabla, cvjetne površine ili slično, da znamo raspored koliko čega di ima u svrhu izbjegavanja monokultura jer nekoj može ići jako dobro kao što su koštele ili alepski bor, pa ih se previše posadi, a kad krene bolest onda se rapidno širi. To je problem kod monokultura.
Naravno, i bez katastra bili smo svjesni zadnjih 30 i više godina monokultura koštela u Poljičkoj, Osječkoj... i ako nam dođe kakakav kukac, brodom, avionom i napadne koštelu ostali smo bez 80 posto drvoreda u Splitu. Tako da je važno imati jednu raznovrsnost i ovaj alat nam u tome koristi. Znate da imamo svako malo situaciju da netko na svoju ruku otruje neko stablo ili ga posiječe mimo da je iko primjetio i znao. Sada postoji ta točka, informacija o tom stablu pa i fotografija i onda je lakše i prijaviti to policiji. Prije se nisi imao na što osloniti, trebao si tražiti stare fotografije od nekog susjeda čime bi uopće povrdio postojanje nekog stabla - govori Belamarić.
Katastar još nije pokrio cijeli grad
Na katastru zelenih površina se radi već tri godine. I neka područja grada još nisu "pokrivena", npr. od Žnjana do Stobreča, Slatine, Sitno Gornje...
- Kolege su uspjele posnimiti veliki broj točaka. Za početak nam je bilo važno locirati da znamo da nešto negdje postoji. Najvažnije je u toj cijeloj priči, a ja radim stručnu kontrolu, da će unutra biti koje je stablo kad kontrolirano i u kojem je stanju i što na njemu treba raditi. Neće svi podaci ići prema građanima. Do sada je to bilo u nekim tablicama, al aj se ti u tone snađi, lociraj stablo... Lakše je preko karte. Puno nam prednosti donosi ovaj sustav. I to je normalna praksa svakog normalnog grada na Zapadu. Otvorite katastar LA-a, Beča, Berlina, svugdje imate u različitim formama ta stabla.
Prirodno kullturna baština o kojoj se malo ili nikako priča
Washington je prije 10 godina imao fenomenalan katastar stabala kojeg su odlučili kasnije sakriti jer je davao previše informacija. Kroz jednadžbu provedenu na tri dijela, ima je opće komponente koje je važno znati, pa onda koliko stablo proizvodi CO2, koliko na sebe prikuplja prašine, kako spriječava buku, sve kemijske elemente koje prima i koje daje na sebe i onda su podvukli kroz jednu financijsku crtu i rekli - ovo stablo vrijedi konkretno 3.400 dolara. I kad vi vidite te cifre da je najobičnija trešnja od 10 - 12 godina na cesti već ima neku izraženu monetarnu vrijednost za ne povirovat. Evo, na splitskoj Rivi nema palme koja može vridit manje od 20.000 eura. To je naša prirodno kullturna baština o kojoj se malo ili nikako priča.
Za palme i dalje opasnost
- S palmama je ispalo to da su sačuvane na ključnim mjestima jer su štićene i jer su se tretirale pesticidama, a ove druge su uglavnom stradale jer ih je pojela palmina pipa. Daju se one spasiti ako se krene preventivno, tzv. tuširanjem šest puta godišnje s pripravcima. Moguće je ali uz veliku borbu. Ako to ne upali onda se rade specijalistički zahvati dendrokirurgije kojom se fizički uklanjaju legla velikog insekta i onda se pušta palmu da zacijeli ako je uopće moguće u tom zadnjem stadiju reagirati. Opasnost i dalje postoji.
