2. BLUE DEAL laboratorij, skup koji se održava u Splitu dijelom online, dijelom u živo od 18. do 21. svibnja 2021. godine, u sklopu međunarodnog projekta Interreg Mediterranean Blue Deal (Blue Energy Deployment Alliance), trebao bi dati odgovore na pitanja o mogućnostima korištenja energije Jadranskog mora na našim otocima i priobalju, u prvom redu dizalica topline za grijanje i hlađenje i vjetroelektrana s ciljem smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena.
Jedan od organizatora skupa ispred Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, prof. Neven Duić kazao je kako plavu energiju treba gledati u kontekstu europske energetske tranzicije, odnosno Europskog zelenog plana.
- To znači da će u sljedećih 10-tak godina biti omogućena značajna sredstva za investicije u nove tehnologije koje dolaze i koje smanjuju utjecaj na klimu. U tom smislu hrvatska obala ima veliki potencijal. Nedavno smo u Dubrovniku instalirali, u Duždevoj palači, novi sustav koji grije i hladi palaču i nekoliko povijesnih zgrada u blizini. Takav centralizirani toplinski sustav koji koristi toplinu mora je optimalno rješenje i za predivnu Dioklecijanovu palaču koja ima ogroman turistički potencijal, a koja je sada prilično nagrđena klima uređajima po fasadama. Za takav sustav bi se mogla dobiti značajna europska sredstva, pojasnio je prof. Duić.
Druga značajna plava tehnologija kroz sljedećih 10-tak godina na Jadranu su pučinske vjetroelektrane koje će se instalirati postepenim zatvaranjem 25 plinskih platformi na sjevernom Jadranu gdje je pliće more, dok će ostatak trebati pričekati plutajuće platforme za veće dubine. Takve vjetroelektrane, kako je kazao prof. Duić, ne bi se vidjele s obale i ne bi na taj način štetile turizmu, a mogle bi proizvesti, po stručnim procjenama, barem 20% ukupne hrvatske energije. Istodobno, upravo zbog turizma, na otocima se pitanje energetske neovisnosti planira rješavati solarnim elektranama.
Na pitanje protive li se tome naftni i plinski lobiji, prof. Duić je odgovorio kako se atmosfera u Europi polako mijenja.
- Bruxelles se jako okreće protiv fosilnih goriva i sad je samo pitanje hoćemo li mi nastaviti plaćati novac fosilnim lobijima ili ćemo uzeti novac od Europe da nam bude bolje. To je naš izbor, poručio je prof. Duić i dodao kako je za povlačenje europskog novca potrebno najprije izraditi strategiju, tim prije jer je Europa u svom budžetu za energetsku tranziciju predvidjela značajne količine sredstava.
Operativni voditelj projekta Blue Deal i istraživač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Hrvoje Mikulčić kazao je kako se ovaj projekt realizira od 2019. godine kao nastavak aktivnosti započetih četiri godine prije.
- Krenuli smo raditi s građanstvom jer ih želimo upoznati s novim tehnologijama i u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom gledamo koje su potencijalne lokacije za takve tehnologije u ovoj županiji. Kolegica iz Italije će na konferenciji pokazati lokacije i tehnologije za iskorištavanje energije mora koje bi se mogle primijeniti na području SDŽ, a sve kako bi se potaknuo plavi rast koji potiče Europska komisija, odnosno plava ekonomija gdje imamo ribarstvo, plavu energiju, nove tehnologije i novi propulzivni sektor koji nudi mogućnost da se, ne samo u obalnim i priobalnim područjima, već na našim otocima, veća populacija zapošljava i da ima poslove vezane za te nove tehnologije, pojasnio je Mikulčić.
Bućan: SDŽ sufinancira izgradnju energana do 5 i preko 5 KW
Martin Bućan, viši savjetnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) kazao je kako je županijskim proračunom planirano 1,2 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje energana do 5 KW i preko 5 KW od čega bi sufinancirani iznos za manje energane iznosio 20, a za veće 30 tisuća kuna. Istodobno je u izradi i nekoliko projekata poput ovoga Blue Deal-a kako bi vidjeli potencijalne mogućnosti koje će eventualno tek ugraditi u svoje buduće planove.
- U suradnji s Institutom Hrvoje Požar trenutno radimo na izradi Energetskog akcijskog plana i prilagodbe klimatskim promjenama za SDŽ koji se financira iz projekta Interreg centralne Europe, Prospect 2030. Paralelno s tim u okviru projekta Intrerreg Hrvatska-Italija razvijamo i Plan prilagodbe klimatskim promjenama i energetskog razvoja za otok Brač. Ovo je samo kontinuitet rada UO za gospodarstvo SDŽ na polju energetike gdje konstantno pratimo što se dešava te na koji način maksimalizirati učinke, prilagoditi se i pripremiti za buduće razdoblje i ono što nam ono donosi, istaknuo je Bućan i dodao kako su planove energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama, uz Brač, izradili još i Cres, Korčula i Pelješac koji će na taj način omogućiti jedinicama lokalne samouprave s pojedinog otoka aplikaciju na veće fondove na regionalnoj ili nacionalnoj razini.
