Katastrofalna nebriga prema ono malo ljudi na hrvatskim otocima vjerno je preslikana i na jedan od naših najudaljenijih naseljenih otoka, Lastovo.
Kulminacija nerazumijevanja službenog Zagreba i potpuna nesposobnost lokalnih političara da išta naprave za ljude koji su ih izabrali, pokazala se u pravom svjetlu posljednjih tjedana, kad Lastovo nema ni svjetla, ni vrtića za djecu jer su mu računi blokirani. Situaciju je za Morski.hr komentirao predsjednik Otočnog sabora, Denis Barić.
Kako komentirate činjenicu da djeca na Lastovu danas ne mogu u vrtić, a izbora nemaju? I kako protumačiti loptanje institucijama gdje još nemaju rješenja za njih?
– Nije se smjelo dozvoliti da dođe do ove situacije, trebalo se reagirati odmah po donesenoj sudskoj odluci, tj. kad se znalo za moguću blokadu. Blokadu neće osjetiti samo Jedinica lokalne samouprave nego se ona reflektira na kompletan život na jednom udaljenom otoku. Zar nismo svi jednaki pred Ustavom Republike Hrvatske, tako i djeca sa Lastova zar nemaju pravo na predškolski odgoj?
Ovakav događaj samo može negativno djelovati na mlade ljude, dovesti nesigurnost življenja na otoku i biti pokretač napuštanja otoka, umjesto da se razmišlja i pomaže mladima da tu i ostanu. U konkretnom slučaju potrebna je pomoć županije i države u rješenju nastale situacije. Ne smije se okretati od nastale situacije i treba hitno pomoći Lastovu oko izlaska iz problema (time se ne pomaže jedinici lokalne samouprave nego otočanima koji tamo žive i kojima treba omogućiti dostojanstven život na otoku).
Neke škole prvi put zatvorene
Kakva je situacija s ostalim otocima? Što je Vlada učinila za demografiju?
– Nažalost demografska situacija na našim otocima je jednaka kao i u cijeloj državi, a posebno u ruralnim krajevima. Ovu školsku godinu nažalost neke škole su se zatvorile na otocima i pitanje je da li će se više i otvoriti kad nema mladih. Država je možemo slobodno reći dosta uložila na otocima u infrastrukturu, ali nažalost malo ili ništa za ostanak mladih na otocima. Po demografskom pitanju na otocima država nije ništa konkretno napravila. Kao što sam već rekao to se vidi po upisu u otočnim školama. Neke otočne jedinice lokalne samouprave su prepoznale da se mora ulagati osim u infrastrukturu i u ljudske resurse. Tako su neki otočni gradovi i otočne općine prepoznale da se mora pomoći mladim otočnim obiteljima.
Vlada je na čak 40-ak projekata na hrvatskim otocima za primjereniji život otočana raspršila ulaganja od 19 milijuna kuna. Nešto prije, za primjereniji rad dužnosnika, Središnji državni ured za nabavu odriješio je kesu i potrošio 65 milijuna kuna na 10.800 mobitela s pripadajućim tarifama za članove Vlade, Ured predsjednice, središnje državne urede i niz drugih javnih institucija.
Kakvu poruku time šalju svojim građanima na otocima?
– Nažalost nema državne strategije za razvoj otoka. Država mora pod hitno donijeti strategiju razvoja otoka i prioritete. Rasipanjem "našeg" proračunskog novca definitivno se dobiva dojam da se neplanski troše. Zar se za te novce (iz pitanja) nije moglo konkretno pomoći Lastovu ili uložiti za poboljšanje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi na otocima. Država mora pomoći otočnim jedinicama lokalne samouprave bez obzira na političku opciju koja je na vlasti, ali nažalost to se gleda i ispašta otočno stanovništvo.
Jedna sasvim suprotna priča je primjerice u Supetru. Zahvaljujući tamošnjoj gradonačelnici, mladi ljudi se vraćaju. Ima li još svijetlih primjera?
– Nije samo Supetar prepoznao da se mora ulagati u ljudske resurse osim u infrastrukturu, ali definitivno takvom politikom se može zadržati mlade na otocima. Pored Supetra, zamašna sredstva mladim obiteljima za novo rođenu djecu i subvencije za jaslice i vrtiće, besplatne knjige za školu daju Vis, Sali, Preko, Cres, Vir i još neke jedinice lokalne samouprave. Tako i tamo mogu očekivati neke rezultate na demografskom pitanju, ali napominjem da tu treba uskakati i država sa svojim sredstvima i nacionalnim programom za poboljšanjem demografske situacije. Ali ne smjemo zaboraviti ni brigu za starije otočane i njima se mora osigurati dostojnu skrb u starim danima.
Velika očekivanja od novog Zakona o otocima
– To možemo očekivati donošenjem novog Zakona o otocima koji donosi dosta novina za poboljšanje života na otocima. Najveću promjenu koju donosi novi zakon je nova kategorizacija i indeksacija otoka, koja do sada nije pokazivala pravo stanje na njima. Te promjene trebali bi osjetiti pored lokalne samouprave i samo otočno stanovništvo.
I na kraju: Otočanima ne treba olakšati život, otočanima treba jednakost šansi, mogućnost da svoj život na otoku razvijaju na način kao da su na kopnu. Život na otoku, rođenjem ili odabirom, ne smije biti prepreka razvoju težnji koje suvremeni čovjek ima – rekao je za Morski.hr Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.
