Naš novi sugovornik u predizbornoj rubrici "12 pitanja je Tomislav Andrijolić, nositelj liste HNS-a u X. izbornoj jedinici.
Gdje biste smjestili vašu političku opciju u standardnoj podjeli lijevo, desno i centar? Gdje je jedan krajnje lijevo, a deset krajnje desno.
- Politika HNS-a je čisti građanski centar, uostalom, to nam je i slogan: ni lijevo, ni desno, samo naprijed. Ideološke podjele su nas dovele do situacije da se pred svake izbore bavimo temama koje bi povijesno i civilizacijski trebale biti iza nas, a naš pogled usmjeren prema naprijed, prema budućnosti zemlje.
Kakvom rezultatu se nadate na predstojećim parlamentarnim izborima? Koliko očekujete mandata u Saboru?
- Očekujemo tri mandata u novom sazivu Sabora, i smatram to realnim.
Tko je po programskim, ali i ideološkim, načelima blizak vašoj stranci, odnosno s kime ste voljni ući u postizbornu koaliciju?
- Tko prihvati ključne točke našeg programa – porezna rasterećenja, nastavak reformi u obrazovnom sektoru, i stambenu politiku – taj nam može biti i partner. Sve neradnike i neznalice koji se i dalje žele baviti 1945. godinom pozivam da se okane politike.
Reforma pravosuđa je često spominjana, a pogotovo su kritički tonovi dolazili iz EU. Što je po vašem mišljenju najveći problem u pravosuđu te kako ga mislite riješiti. Da li je potrebna cjelovita reforma pravosuđa (uključujući zemljišnik i katastar), djelomična ili je stanje zadovoljavajuće?
- Ovo u zagradama (uključujući zemljišnik i katastar) je ključno! Dakle nesređeni upisnici, sporost i tromost administracije, nesređeni odnosi, kočnice su razvoju naše zemlje u svim mogućim smjerovima, u turizmu, investicijama, poslovanju… Stanje nikako nije zadovoljavajuće, i taj je problem osobito izražen u Dalmaciji.
U vrijeme korone, zdravstveni sustavi mnogih zemalja su bili izloženi posebnim naporima. U manjoj mjeri se situacija odigravala u RH, no svejedno su brojni zahvati te liječenja (osim onih hitnih, neophodnih) odgođeni zbog pandemije. Smatrate li takvu organizaciju dobrom, u slučaju drugog vala ili pojave bilo koje slične zarazne bolesti?
- Ova pandemija je zaista bila neočekivana i nepredvidivoga tijeka. Organizaciju zdravstvenog sustava treba uvijek i isključivo voditi struka i ne bih se mogao upuštati u rasprave na tu temu.
Kako ocjenjujete trenutno stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu brojčano (jedan najgore, deset najbolje) te što je potrebno mijenjati?
- Nije 10, ali nije ni jedinica. Naš zdravstveni sustav polako ide prema razvoju na bolje. Primarna zdravstvena zaštita, odnosno njena dostupnost u manjim i ruralnim krajevima je možda najbolnija točka, i u to treba više ulagati.
Teritorijalni ustroj je jedna od tema koja izaziva kontroverze. Prema programu vaše stranke (koalicije), držite li potrebnim obaviti izmjene u tom segmentu te na koji način i zašto, odnosno smatrate li da je postojeća podjela na županije, gradove i općine dobra i zašto?
- Bez obzira na model ustroja, jedno je ključno – lokalna, regionalna, nacionalna i bilo koja uprava moraju biti učinkovite. One su servis građanima, poduzetnicima, investitorima, a ne svrha postojanja sami sebi. Treba poraditi na povećavanju njihove učinkovitosti, razraditi modele organizacije i dobiti održiv sustav upravljanja općinama i gradovima.
Namjeravate li osigurati i kako, bolju zaštitu novinara u medijima – iako su u vrijeme korone novinari radili možda i više nego inače (portali su objavljivali vijesti, tiskana izdanja su izlazila uobičajeno), u težim okolnostima, neki poslodavci su se odlučili na drastično smanjivanje plaća.
- Ovo je zaista neočekivano, ali odlično pitanje! Drastično smanjivanje plaća ne podržavam u nijednoj branši, a osobito u profesijama koje su na „prvoj crti“ kada su krizna vremena kao što je ovo. Mediji su kategorija zanimanja od javnog interesa, i treba ih tako tretirati. Istovremeno, ovise o apetitu potrošača stoga treba naglasiti i njihovu odgovornost za objavljene sadržaje. Zaštitu novinara političari najbolje mogu dati dobrom suradnjom i iskrenim i poštenim odnosom.
Pitanje se može proširiti na većinu zaposlenih (poslodavaca) u RH, kako kvalitetnije regulirati da rizik poslovanja, ali i profit, ostane u domeni vlasnika, a pošteno zarađena plaća bude sigurna za radnika?
- Rasterećenje davanja na plaću je jedna od ključnih točaka HNS-ovog programa, a porezna politika mora imati za cilj bolji život građana. Kao liberalna stranka zalažemo se za manje poreza i pozdravljamo svako porezno rasterećenje. Jednako tako, HNS se zalaže za cjelovita rješenja, time i za cjelovitu poreznu reformu koja bi kao rezultat trebala imati rasterećenje cijene rada i poticanje investicija te time, posljedično, i novo zapošljavanje.
Kroz ciljanu poreznu politiku HNS se, između ostaloga, zalaže za što skorije ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, za trajno ukidanje minimalne direktorske osnovice za plaću te za ukidanje akontacije poreza na dobit, pri čemu je potrebno financirati proračunski manjak s otprilike šest milijardi kuna, što je okvirni godišnji iznos od poreza na dobit.
Kako planirate nadoknaditi gubitke u proračunu izazvane pandemijom koronavirusa i posljedičnim izostankom očekivane zarade od turizma te drugih sektora, kakve su vam dugoročne mjere za poticanje gospodarstva, zapošljavanja?
- Nadoknada gubitaka je moguća racionalizacijom rashoda na svim razinama. Jedna od hitnih mjera koja će biti nužna u nadolazećem razdoblju je osiguravanje likvidnosti poduzetnicima kako bi zadržali postojeću zaposlenost te osiguravanje financiranja novih investicija u prehrambenoj, prerađivačkoj i poljoprivrednoj industriji, kao alat za nova zapošljavanja. Paralelno je nužno, što je jedan od naših prioriteta, poticati poduzetništvo, koje je uz obrazovanje te investicije temelj i ključ uspješnog, konkurentnog hrvatskog gospodarstva.
Jesu li rasprave o ustašama i partizanima potrebne, da li danas neka politička (ili društvena) opcija po vašem mišljenju radi protiv RH te da li je potrebno provesti lustraciju 30 godina od samostalnosti?
- Rasprave u javnom prostoru koje vode nestručni ljudi i neradnici su apsolutno nepotrebne i štetne! Hrvatska se voli radom, poštenjem, vlastitim društvenim angažmanom, a ne brojanjem krvnih zrnaca, vrijeđanjem, omalovažavanjem. Teme koje nisu vezane uz godine 2025., 2030., 2035… me apsolutno ne zanimaju.
Što smatrate najvećim problemom u današnjem društvu u Hrvatskoj, čemu se potrebno posvetiti bez zadrške?
- Treba pojednostavniti stvari maksimalno – nema naše društvo neke probleme koje nemaju i druge zemlje Europe, nemojmo se zavaravati. Društvo čine ljudi, različiti ljudi i njihov svakodnevni život i rad treba činiti što ugodnijim i kvalitetnijim. Zdravlje, posao, mjesto za stanovanje, obiteljske prilike i slobodno vrijeme su nekakvi ključni elementi života svakoga od nas. Država, ili ako hoćete politika, trebaju biti okvir tom životu. Imamo zemlju tako posebnu i punu potencijala, idemo je napraviti uspješnom, jer Hrvatska se voli radom.
