U predizbornoj rubrici "12 pitanja" na red je stigla Hrvatska demokratska zajednica koja u X. izbornoj jedinici izlazi u koaliciji s HDS-om.
Gdje biste smjestili vašu političku opciju u standardnoj podjeli lijevo, desno i centar? Gdje je jedan krajnje lijevo, a deset krajnje desno.
- Šest, desni centar.
Kakvom rezultatu se nadate na predstojećim parlamentarnim izborima? Koliko očekujete mandata u Saboru?
- Očekujemo šest mandata, sedam s koalicijskim partnerom HDS.
Tko je po programskim, ali i ideološkim, načelima blizak vašoj stranci, odnosno s kime ste voljni ući u postizbornu koaliciju?
- Sa svim strankama koje su nam ideološki i svjetonazorski bliske, desni centar i cijeli desni spektar i s predstavnicima manjina, njegujemo toleranciju i uključivost.
Reforma pravosuđa je često spominjana, a pogotovo su kritički tonovi dolazili iz EU. Što je po vašem mišljenju najveći problem u pravosuđu te kako ga mislite riješiti. Da li je potrebna cjelovita reforma pravosuđa (uključujući zemljišnik i katastar), djelomična ili je stanje zadovoljavajuće?
- Osim što kazna nije kazna, ako nije primjerena, pravda se ne može ostvariti ako je spora. Cilj je započete reforme pravosuđa osigurati da u Hrvatskoj pravda bude brza i dostižna, a da sustav bude uređen tako da vrati povjerenje građana u pravosudne institucije, njihovu nepristranost, neovisnost i učinkovitost.
Nastavit ćemo daljnji rad na smanjenju broja starih predmeta i neriješenih predmeta. Kako bismo unaprijedili pravni okvir, donijet ćemo novi Zakon o izvršavanju kazne zatvora kojim će se ubrzati postupak upućivanja osuđenika na izvršavanje kazne zatvora te urediti postupak elektroničkog nadzora. Na početku mandata izmijenit ćemo Zakon o odvjetništvu koji je već prošao prvo čitanje i bolje će urediti obavljanje odvjetničkih usluga u Hrvatskoj. Nastavit ćemo raditi na podizanju kvalitete pravosuđa kroz daljnje jačanje Pravosudne akademije te kroz prilagodbu njenog programa stvarnim potrebama pravosuđa. Prioriteti u idućem mandatu 85 Digitalizacija pravosuđa. Uložena su značajna sredstva u razvoj i primjenu suvremenih digitalnih tehnologija za elektroničku komunikaciju svih sudionika sudskih procesa. U našem mandatu trgovački sudovi prvi su primijenili e-Komunikaciju, a sada se taj sustav primjenjuje i na sve općinske sudove. Uveli smo mogućnost osnivanja trgovačkih društava elektroničkim putem zahvaljujući čemu se tvrtka danas može osnovati iz ureda ili svog doma – uz manje troškove, bez obilaženja institucija i trošenja vremena. Ovlaštenim korisnicima omogućeno je elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, digitalno potpisivanje rješenja u zemljišnoknjižnom postupku i otprema u zemljišnoknjižnom postupku putem sustava e-Pošte. Uveden je napredni videosustav koji omogućuje održavanje rasprave na daljinu između svih kaznenih tijela, Vrhovnog suda i županijskih sudova. Radi boljeg funkcioniranja pravosuđa, modernizirat ćemo normativni okvir za pravosudne profesije sudskih vještaka i stečajnih upravitelja. Nastavit ćemo daljnja ulaganja u pravosudnu infrastrukturu diljem Hrvatske, uključujući i sredstva namijenjena energetskoj obnovi zgrada radi smanjena troškova njihova funkcioniranja, uključujući pravosudna tijela na području Dubrovnika, Šibenika, Splita, Zadra, Zagreba (gruntovnica i Općinski građanski sud), Kutine, Varaždina i Vinkovaca. S obzirom na to da se polovina sudskih postupaka odvija u Zagrebu i Splitu, nastavit ćemo s projektima “trga pravde” gdje će se na jednom mjestu okupiti većina pravosudnih tijela u tim gradovima i modernizirati njihovo funkcioniranje. U prvih šest mjeseci izmijenit ćemo Zakon o parničnom postupku radi njegova ubrzanja uz osnaživanje rasprave na daljinu i propisivanje okvirnih rokova za trajanje postupka. Provest ćemo već pripremljene projekte energetske obnove pravosudnih i kaznenih tijela.
U vrijeme korone, zdravstveni sustavi mnogih zemalja su bili izloženi posebnim naporima. U manjoj mjeri se situacija odigravala u RH, no svejedno su brojni zahvati te liječenja (osim onih hitnih, neophodnih) odgođeni zbog pandemije. Smatrate li takvu organizaciju dobrom, u slučaju drugog vala ili pojave bilo koje slične zarazne bolesti?
- U početku nismo poznavali virus i bilo je neophodno zaštiti zdravstveni sustav od prodora virusa. Poznato je bilo da kronični i drugi bolesnici lakše obolijevaju. Možda su mjere bile prestroge, ali smo zato jedna od zemalja EU koja se najuspješnije borila s pandemijom. Sada znamo više o virusu i bolesti pa ćemo u slučaju drugog vala osluškivati okolnosti i slušati stručnjake te nastojati da ne bude više potpunog lockdowna,
Kako ocjenjujete trenutno stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu brojčano (jedan najgore, deset najbolje) te što je potrebno mijenjati?
- U protekle smo četiri godine ulagali u unapređenje i modernizaciju hrvatskog zdravstva. Povukli smo maksimalni iznos od 2,2 milijarde kuna iz europskih fondova za ulaganje u modernizaciju 29 bolnica. Usvojili smo Nacionalni plan razvoja bolnica 2018. – 2020. kojim se intenzivira reorganizacija pružanja bolničke zdravstvene zaštite, povećava dostupnost, unapređuje kvaliteta i racionalizacija troškova poslovanja bolničkih ustanova te funkcionalno integrira 12 bolnica. Pokrenuli smo projekt izgradnje nove Nacionalne dječje bolnice. Istodobno provodimo digitalizaciju sustava uspostavom Centralnog upravljačkog sustava (CUS). Uveli smo projekt prioritetne liste čekanja čime smo osigurali prioritetnu obradu pacijenata za dijagnoze i stanja koja ne trpe odgodu. Nabavili smo prvi robotski kirurški sustav u Hrvatskoj (KBC Zagreb). Posebno smo posvećeni povećavanju kvalitete života oboljelih od teških bolesti. Osigurali smo dvostruko više sredstava za skupe lijekove odnosno 1,8 milijardu kuna, što je oko 1,5% državnog proračuna i dvostruko više nego 2015. godine. Povećali smo plaće sestrama i liječnicima za 20% i u dijalogu sa socijalnim partnerima riješili pitanje plaćanja prekovremenog rada uz istodobno smanjenje naslijeđenog duga u zdravstvu. Za više od 200 mladih liječnika osigurali smo specijalizacije u vrijednosti od 217 milijuna kuna.
Ako je potrebno dati ocjenu, ona bi bila 7.
Nastavit ćemo s modernizacijom bolničkog sustava u skladu sa suvremenom medicinskom doktrinom i strateškim dokumentima, planiranjem razvoja ljudskih resursa, opremanjem medicinsko-tehnološkom opremom, sveobuhvatnom digitalizacijom te jačanjem dnevnih bolnica i smanjenjem listi čekanja. Digitalizacijom zdravstvenog sustava unaprijedit ćemo zdravstvenu skrb naših građana, dodatno skratiti liste čekanja kroz projekte eNaručivanje, eSmjernice i eBolnice. Unaprijedit ćemo sustav hitne medicinske pomoći i osigurati podizanje potrebnih kompetencija za samostalni rad timovima bez liječnika, a uspostavom sustava Hitne helikopterske službe (HEMS) poboljšat ćemo uslugu u hitnoj medicinskoj pomoći. Podići ćemo kvalitetu i osigurati dostupnost primarne zdravstvene zaštite, posebice u ruralnim krajevima, te jačati domove zdravlja i izvanbolničku specijalističku zdravstvenu zaštitu. Nastavit ćemo s funkcionalnom integracijom bolnica, a ponovnom kategorizacijom bolničkih zdravstvenih ustanova postavit ćemo transparentnu ljestvicu izvrsnosti sustava zdravstva. Teritorijalni ustroj je jedna od tema koja izaziva kontroverze. Prema programu vaše stranke (koalicije), držite li potrebnim obaviti izmjene u tom segmentu te na koji način i zašto, odnosno smatrate li da je postojeća podjela na županije, gradove i općine dobra i zašto?
Namjeravate li osigurati i kako, bolju zaštitu novinara u medijima – iako su u vrijeme korone novinari radili možda i više nego inače (portali su objavljivali vijesti, tiskana izdanja su izlazila uobičajeno), u težim okolnostima, neki poslodavci su se odlučili na drastično smanjivanje plaća.
- Slobodni, neovisni i pluralistički mediji, utemeljeni na slobodi informiranja i izražavanja, gradivni su element demokracije. Poduprijet ćemo inicijative koje su usmjerene k jačanju medijskog profesionalizma, pluralizma i raznovrsnosti. Medijima, kao dijelu kreativnih industrija, osigurat ćemo transparentan i slobodan rad, kako bi uspješno ostvarivali svoju ulogu na društveno odgovoran način. Stvaranje održive medijske zajednice preduvjet je jačanja medijskog pluralizma. Nastavit ćemo poticati programe medijske pismenosti. Cilj nam je osnažiti medijske i informacijske kompetencije građana, a posebno ćemo nastaviti s poticanjem programa medijske pismenosti od najmlađih dana kako bismo stvorili aktivan stav građana prema konzumiranju medijskih sadržaja. Izmjenama Kaznenog zakona ukinuli smo kazneno djelo teškog sramoćenja, osigurali smo putem Agencije za elektroničke medije potpore za razvoj kvalitetnog novinarstva, a tijekom epidemije osigurali smo i dodatne potpore slobodnim novinarima. Zakonske okvire prilagodit ćemo novim društvenim izazovima, u skladu s cjelokupnom promjenom konzumiranja medija, koji zbog svog društvenog utjecaja imaju relevantnu ulogu i odgovornost. Želja nam je ojačati povjerenje u medije poticanjem veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta. Štitit ćemo temeljne slobode i principe novinarstva i osigurati daljnji razvoj medija. Pripremili smo novi Zakon o elektroničkim medijima koji je prošao široku javnu raspravu. Novim prijedlogom Zakona potičemo transparentnost poslovanja, pogotovo vlasništva pružatelja elektroničkih usluga. Osigurat ćemo veću razinu transparentnosti izvora financiranja, kao i financiranja iz državnih i javnih tijela vlasti i poduzeća. Predlažemo javnu objavu vlasničkih struktura, podataka o financiranju i dostavu izvadaka iz registra
Pitanje se može proširiti na većinu zaposlenih (poslodavaca) u RH, kako kvalitetnije regulirati da rizik poslovanja, ali i profit, ostane u domeni vlasnika, a pošteno zarađena plaća bude sigurna za radnika?
- Posebnu pažnju pridajemo pravima radnika kako bismo osiguravali primjerenu cijenu rada te dostojanstvene uvjete za rad. U protekle tri i pol godine, minimalna plaća povećana je za 754 kuna, a prosječna plaća za 1147 kuna. U protekle četiri godine posebno ističemo porezno rasterećenje plaća (porez na dohodak) što je kroz smanjenje poreznih stopa i povećanje osobnog odbitka na 4.000 kuna otvorilo prostor povećanju plaća u svim platnim razredima. Radnicima isplaćujemo tri minimalne plaće i osiguravamo ostala prava u slučajevima kada poslodavac završi u stečaju ili blokadi te smo u proteklom mandatu isplatili gotovo 215 milijuna kuna za nešto više od 15.000 radnika. Zaključili smo Kolektivne ugovore za sve državne i javne službenike i namještenike, i u državnoj upravi i javnom sektoru povećali plaće za 14% do 21%. Kontinuiranim razgovorima sa svim socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, osiguravamo neophodnu razinu socijalnog dijaloga za daljnji razvoj hrvatskog tržišta rada. Pritom osluškujemo zahtjeve sindikata, kao i potrebe poslodavaca s obzirom na izazove s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju. Istodobno, aktivnim i odgovornim upravljanjem te uvođenjem kvotnog sustava za uvoz radne snage, omogućili smo razvoj hrvatskog gospodarstva i podigli njegovu konkurentnost na razinu onih zemalja s kojima se uspoređujemo. Na taj smo način našim poslodavcima osigurali i dovoljan broj radnika s potrebnim vještinama.
Kako planirate nadoknaditi gubitke u proračunu izazvane pandemijom koronavirusa i posljedičnim izostankom očekivane zarade od turizma te drugih sektora, kakve su vam dugoročne mjere za poticanje gospodarstva, zapošljavanja?
- Poseban naglasak stavili smo na politiku zapošljavanja, gdje smo u protekle četiri godine postigli rekordno niske stope nezaposlenosti uz značajan rast novih radnih mjesta. U našem smo mandatu u politike zapošljavanja uložili više od 7,5 milijardi kuna, što je dvostruko više nego u mandatu vlade SDP-a. U našem se mandatu stopa nezaposlenosti (20–64 god.) smanjila s 12,5% na 6,7%. Broj nezaposlenih je prije izbijanja krize krajem veljače 2020. pao na 137.977 te je bio za 87.726 manji (-39 %) nego u listopadu 2016. kada je broj nezaposlenih bio 225.703. Istodobno, u veljači 2020. broj je zaposlenih dosegao 1.515.889 odnosno bio je za 123.654 viši nego u listopadu 2016. Postigli smo nacionalni cilj sukladno Strategiji Europa 2020. vezan za stopu zaposlenosti od 65,2% u 2018., dok je u 2019. nastavljen rast zaposlenosti te je stopa tada dosegla 66,7%. Našim aktivnim politikama pridonijeli smo otvaranju više od 110.000 radnih mjesta, a zahvaljujući potpori samozapošljavanju udvostručen je broj mladih koji otvaraju vlastite tvrtke i koji se u njima zapošljavaju. Kako bismo potaknuli zapošljavanje mladih, žena i osoba s invaliditetom osmislili smo dodatne mjere koje financiramo iz europskih fondova. Broj zaposlenih mladih do 30 godina povećan je za 18 tisuća, a broj mladih koji je zaposlen na neodređeno vrijeme u tri i pol godine povećan je s 53 tisuće na 131 tisuću.
Unaprijedit ćemo mjere aktivne politike zapošljavanja kako bismo, zbog promjena na tržištu rada uzrokovanih izvanrednom situacijom, na odgovarajući način odgovorili na budućim kretanjima na tržištu rada. Od samog početka novog mandata nastavit ćemo s mjerama poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja te i dalje osnaživati mjere koje imaju obrazovnu komponentu. Stvorit ćemo uvjete za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta do kraja mandata kako bismo dosegli stopu zaposlenosti od 70%. Spustit ćemo stopu nezaposlenosti ispod 5% do kraja mandata, a stopu nezaposlenosti mladih prepolovit ćemo na 10%. Osigurat ćemo 10 milijardi kuna za mjere i programe zapošljavanja. Posebno ćemo voditi računa o skupinama koje su najugroženije na tržištu rada, uključujući mlade, starije, dugotrajno nezaposlene, niskokvalificirane osobe, osobe s invaliditetom i druge. Unaprijedit ćemo alate i podloge za praćenje potreba na tržištu rada i izradu standarda zanimanja koji će omogućiti da obrazovni programi budu usklađeni s potrebama tržišta rada. Razvit ćemo sustav odnosno model za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba (reskilling/upskilling) sukladno potrebama gospodarstva i kroz proaktivnu ulogu HZZ-a osigurati da svaka osoba koja zbog nedostatka vještina ne može pronaći zaposlenje, ili joj u nedostatku vještina prijeti gubitak postojećeg, dobije priliku biti konkurentna na tržištu rada. Preustrojit ćemo Hrvatski zavod za zapošljavanje i prilagoditi ga potrebama korisnika.
Jesu li rasprave o ustašama i partizanima potrebne, da li danas neka politička (ili društvena) opcija po vašem mišljenju radi protiv RH te da li je potrebno provesti lustraciju 30 godina od samostalnosti?
- Potrebno je gledati u budućnost s ponosnim temeljima u prošlosti. Protiv smo svake vrste podjela i etiketiranja. Zalažemo se za pluralizam i uvažavanje drugih političkih opcija kao i svih manjina u društvu.
Što smatrate najvećim problemom u današnjem društvu u Hrvatskoj, čemu se potrebno posvetiti bez zadrške?
- Potrebno je i posvetit ćemo se kontinuiranoj i bespoštednoj borbi protiv korupcije. Dokazali smo to u svojim redovima, a za to se zalažemo i na razini Hrvatske. Ne postoje nedodirljivi. Danas se domovinu voli radom i poštenjem.
Pitanje o (ne)potrebi teritorijalnog preustroja zemlje ostalo je neodgovoreno.
