Dalmacija Danas objavljuje niz intervjua s predstavnicima političkih opcija iz Dalmacije gdje smo svima postavili 12 istih pitanja.
Prvi na redu je razgovor s Robertom Pauletićem, drugim na listi Domovinskog pokreta u X. izbornoj jedinici.
Gdje biste smjestili vašu političku opciju u standardnoj podjeli lijevo, desno i centar? Gdje je jedan krajnje lijevo, a deset krajnje desno?
- Domovinski pokret je stranka desnog centra, a usmjereni smo svim biračima od centra prema desno. Ako bi se trebali numerički izraziti od 1 do 10, neka bude 7, s tim da su neki naši koalicijski partneri prema mojoj procjeni možda i oko osmice.
Kakvom rezultatu se nadate na predstojećim parlamentarnim izborima? Koliko očekujete mandata u Saboru?
- Nadamo se odličnom rezultatu Domovinskog pokreta, a to znači više od 20 mandata u Saboru.
Tko je po programskim, ali i ideološkim, načelima blizak vašoj stranci, odnosno s kime ste voljni ući u postizbornu koaliciju?
- U postizbornu koaliciju voljni smo ući sa svim strankama koje su bliske našem svjetonazoru i programu. To bi mogao biti Most, a mogao bi biti i HDZ, ali bez Andreja Plenkovića, koji je kompromitirao HDZ i odveo ga u smjeru lijevog liberalizma, te ga sasvim ispraznio od domoljubnog sadržaja koji je nekad bio imanentan toj stranci. U redu je biti moderan, ali ne i odustati od suverene pozicije Hrvatske u sklopu Europske unije. Plenkovića ne zanima hrvatski narod, a mi smatramo da hrvatski narod mora odlučivati o bitnim stvarima vezanim za Hrvatsku. Za najvažnija pitanja neka narod odluči putem referenduma. Tu narodnu volju Plenković posljednjih godina uporno guši i za to će platiti lošim rezultatom na izborima. HDZ je mogući koalicijski partner Domovinskom pokretu, ali bez Plenkovića i istaknutih ljudi iz njegova tima.
Reforma pravosuđa je često spominjana, a pogotovo su kritički tonovi dolazili iz EU. Što je po vašem mišljenju najveći problem u pravosuđu te kako ga mislite riješiti. Da li je potrebna cjelovita reforma pravosuđa (uključujući zemljišnik i katastar), djelomična ili je stanje zadovoljavajuće?
- Glavni problemi pravosuđa su sporost, korupcija i nedosljednost u presudama. Naime, isti sudski slučaj može rezultirati s dvije dijametralno suprotne presude, ovisno primjerice o svjetonazoru suca. To ne bi smjelo biti tako. Potrebna je reforma pravosuđa, stanje ni izdaleka nije zadovoljavajuće.
U vrijeme korone, zdravstveni sustavi mnogih zemalja su bili izloženi posebnim naporima. U manjoj mjeri se situacija odigravala u RH, no svejedno su brojni zahvati te liječenja (osim onih hitnih, neophodnih) odgođeni zbog pandemije. Smatrate li takvu organizaciju dobrom, u slučaju drugog vala ili pojave bilo koje slične zarazne bolesti?
- Teško je reći koliko smo pogodili s intenzitetom mjera protiv korone. Sigurno je da je dosta ljudi stradalo zbog rigidnog zatvaranja sustava. Osim toga, dosta je čvrsta i uvjerljiva teorija da smo ovako dobro prošli zbog toga što smo cijepljeni BCG cjepivom: dokazano je da je smrtnost od korone prosječno 20 puta manja u zemljama koje nisu odustale od BCG cijepljenja. Jedino što je sigurno jest da stožer ne može biti najzaslužniji za uspjeh u borbi protiv korone: zasluge mogu ići samo cijelom zdravstvenom sustavu. Navodno nestranački stožer dodatno se kompromitirao brzom transformacijom u udarnu HDZ-ovsku interventnu grupu za stranačko reklamiranje te, u zadnje vrijeme, potpuno nerazumnim i nedosljednim odlukama.
Kako ocjenjujete trenutno stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu brojčano (jedan najgore, deset najbolje) te što je potrebno mijenjati?
- Od 1 do 10 dao bih ocjenu 5, a i to samo zato što se većina radnika u zdravstvenom sustavu, od liječnika, preko medicinskih sestara i tehničara nadalje, zbilja trudi da bi naše zdravstvo bilo što bolje. Objektivne okolnosti koje je stvorila loša politika, vidljivo je, ostavile su itekakvog traga i na kvaliteti zdravstvenog sustava. Prvo što se treba mijenjati su nedopustivo duge liste čekanja.
Teritorijalni ustroj je jedna od tema koja izaziva kontroverze. Prema programu vaše stranke (koalicije), držite li potrebnim obaviti izmjene u tom segmentu te na koji način i zašto, odnosno smatrate li da je postojeća podjela na županije, gradove i općine dobra i zašto?
- Teritorijalni preustroj je nužnost, a treba se voditi fiskalnim i administrativnim kapacitetom svake pojedine jedinice lokalne samouprave. Cilj je regionalizacije da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju imati kapacitete za financiranje i pružanje usluga iz zakonom propisanog djelokruga, financiranje svojih institucija, djelatnosti, programa i aktivnosti, te na kraju za kvalitetno, učinkovito i samostalno planiranje. Lokalna uprava mora osigurati jednaku kvalitetu života i ravnomjeran razvoj svih područja RH, što sada nije slučaj.
Namjeravate li osigurati i kako, bolju zaštitu novinara u medijima – iako su u vrijeme korone novinari radili možda i više nego inače (portali su objavljivali vijesti, tiskana izdanja su izlazila uobičajeno), u težim okolnostima, neki poslodavci su se odlučili na drastično smanjivanje plaća.
- Slažem se da je novinarstvo jako potonulo, i što se tiče kvalitete, i što se tiče zaštite prava novinara, pogotovo onih koji surađuju honorarno. Treba razmotriti zakonske mogućnosti zaštite novinara u medijima koji su uglavnom u privatnom vlasništvu.
Pitanje se može proširiti na većinu zaposlenih (poslodavaca) u RH, kako kvalitetnije regulirati da rizik poslovanja, ali i profit, ostane u domeni vlasnika, a pošteno zarađena plaća bude sigurna za radnika?
- To treba regulirati poštivanjem radnog zakonodavstva i kolektivnim ugovorima u kojima će biti zaštićena radnička prava sukladno preporukama Međunarodne organizacije rada.
Kako planirate nadoknaditi gubitke u proračunu izazvane pandemijom koronavirusa i posljedičnim izostankom očekivane zarade od turizma te drugih sektora, kakve su vam dugoročne mjere za poticanje gospodarstva, zapošljavanja?
- Dugoročne mjere su prezentirane u našem gospodarskom programu koji je kao ciljeve istaknuo rast životnog standarda, održivi razvoj, te demografski oporavak i razvitak. Za postizanje navedenih ciljeva ključno je podići konkurentnost našeg gospodarstva, zatim provesti reindustrijalizaciju, te ojačati transparentnost kroz digitalizaciju, poglavito javne uprave. Pripremili smo još cijeli niz mjera u sedam područja koje između ostalog obuhvaćaju energetiku, poljoprivredu i turizam. Deficit proračuna trenutačno se procjenjuje na 25 milijardi kuna, a stvarno stanje ćemo znati tek u rujnu. Sad vidimo da su mjere zatvaranja koje je stožer donio prouzročile dugoročne posljedice po naše gospodarstvo, te je ipak trebalo pristupiti s mjerom u procesu suzbijanja epidemije koja je ionako još prisutna.
Jesu li rasprave o ustašama i partizanima potrebne, da li danas neka politička (ili društvena) opcija po vašem mišljenju radi protiv RH te da li je potrebno provesti lustraciju 30 godina od samostalnosti?
- Rasprave o ustašama i partizanima, primjećujem, uglavnom nameće ljevica: ne govore li Arsen Bauk i još neki s ljevice o ustašama u našem političkim prostoru, iako ustaša nema? To što im se priviđaju ustaše govori o tome da nemaju nikakvih konstruktivnih ideja, pa se stalno vraćaju u 1941. godinu. Lustracija bi svakako bila dobra ideja, ali slažem se da se s provedbom jako zakasnilo.
Što smatrate najvećim problemom u današnjem društvu u Hrvatskoj, čemu se potrebno posvetiti bez zadrške?
- Najveći problem je masovno iseljavanje mladih. To hitno treba zaustaviti, pokrenuti promjene u ovakvim nazadnim politikama kakvima nas HDZ i SDP guše već desetljećima. Moramo u napad na duboku državu, da stvorimo investicijsku klimu i pomognemo poduzetništvo, pa će i mladi ostati u našoj lijepoj Hrvatskoj.
