Danas se s početkom od 10 sati u HNK-u Split održala konferencija za medije povodom nove izvedbe operete „Kraljica lopte“ Ive Tijardovića koja se održava u okviru obilježavanja 115. rođendana HNK Hajduk te 100. obljetnice praizvedbe ovog jedinstvenog djela.
“Kraljica lopte” predstavlja jedinstveno povezivanje kazališne umjetnosti, glazbene baštine i sportske povijesti, a ujedno čini Hajduk jedinim Klubom na svijetu koji ima svoju operetu. Novo uprizorenje ovog djela realizira se u suradnji HNK Hajduk Split i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Press-konferencija bila je osmišljena u duhu same operete i vremena u kojem je nastala pa je, uz obraćanja sudionika, uključila i posebne scenske i glazbene elemente te tako dodatno približila cijeli projekt i njegov kontekst. Govornici su bili odjeveni u kostime, a konferencija je uključivala i dvije izvedbe, „To njeni knedla“ i „Nastup našeg tima“.
Press-konferenciju otvorio je Davor Vuković, voditelj odnosa s javnošću: „Znamo da je Hajduk više od Hajduka, pa ovo mora biti više od pressice. Kraljica lopte izvedena je prije 100 godina, a Poljud je udaljen oko 100 metara dalje od HNK-a. Znamo koliko je „Mala Floramye“ imala odjeka koja je bila izvedena godinu ranije.
Nakon uvodnih riječi, Pere Eranović izveo je najpopularniju ariju „To nenji knedla“ uz pratnju Orkestra HRM-a pod ravnanjem maestra Tončija Ćićerića.
Ana Perković predstavila je goste i govornike: „Hajduk dišemo, povijest pišemo, a povijest je ispisana davnih godina. „Kraljica lopte“ i Hajduk dio su identiteta grada, sporta i kulture. Split je jedan od rijetkih gradova gdje se isprepliću sport i kultura.“
Riječ je potom preuzela Matea Dorčić, dogradonačelnica Grada Splita: „Jako mi je drago da sam ovdje i što sam mogla biti dio ansambla koji je kostimiran. Vjerujem da je Tijardović nije znao što će biti kada su ga braća Kaliterna pitala da napiše operetu. Mislim da nije ni sanjao koliki će odjek imati na improviziranoj pozornici na Starom placu. Glazba i sport povezani su jer dišemo jednako sportski, a s druge pak strane, ujedinjeni smo u kulturi. Split zaista i je grad kulture i sporta. Na tome treba kontinuirano raditi i ulagati, a ova suradnja između HNK Split, HNK Hajduk i Grada pokazuje da treba raditi na svim poljima, i sporta i kulture.“
Okupljenima se potom obratila Marinka Akrap, članica Uprave HNK Hajduk Split: „Jako sam sretna što imam priliku sudjelovati u ovom projektu. Kako ljepše obilježiti 115. godina Hajduka i 100 godina Kraljice lopte. Pokojni Jurica Gizdić u svojoj je knjizi lijepo opisao razgovor braće Kaliterna i Ive Tijardovića. Nama je „Kraljica lopte“ jako bitna jer tada prvi put prikazan Hajdukov grb, a vodeći se time, naše su članske iskaznice ove godine malo modificirane.“
Božo Župić, v.d. intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, prokomentirao je koliko su domaći naslovi bitni za HNK-a: „Prvi od mojih zadataka bio je slaganje repertoara. Nama „Kraljica lopte“ nije bila bitna jer je ona opereta, a ne opera. Iako nije programski opravdana, našli smo prostor kako bismo je izveli i počastili Gotovca i Tijardovića čija se godina produžila. Uzeli smo „Milu Gojsalića“, „Pastoralu“ s Umjetničkom akademijom te „Era s onoga svijeta“. Hajduk je više od kluba i zato smo odlučili da je treba izvesti. Kada smo pustili u prodaju karte za „Kraljicu opere“, rasprodala se gotovo odmah, zato smo napravili pretpremijeru za Hajduk koji će pozvati sve svoje bivše igrače i prijatelje. Što se tiče kasnijih termina, njome planiramo zatvoriti Marulićeve dane, a onda kasnije organizirati još dvije izvedbe u lipnju. Imat ćemo i „Malu Floramye“ i „Spli'ski akvarel“ kako bismo zaokružili godinu.“
Okupljenima se potom obratio Frano Igor Barović, v.d. ravnatelja Opere: „Projekt jasno pokazuje ambiciju i hrabrost, a to pokazuje i rasprodanost operete. Predstava se izvodi i 13. veljače, na Hajdukov rođendan. HNK Split Tijardovića vidi u svome repertoaru, ovo je drugi naslov, prvi je bio „Dioklecijan“ na Splitskom ljetu. U svibnju i lipnju izvest ćemo „Malu Floramye“ i „Spli'ski akvarel“. Ona je u potpunosti samostalan projekt u HNK-u realizirana svime, a opereta poručuje da nas kultura i sport mogu ujediniti.“
Riječ je potom preuzela Kristina Grubiša, redateljica operete: „Svi smo bili jako uzbuđeni kada smo čuli da bi se ovo moglo izvesti i hvala svima koji su radili na ovome. Moram samo reći koliko je bilo teško odraditi ne stvari, primjerice, Raffaella de Luca, koreografkinja, kako dovest Stari plac u HNK-a. Kostimografinja Ana Roko zadužena je za kostime koje trenutačno vidite, a neki i nose. Ona je mlada i talentirana osoba za koju se nadamo da će imati još posla. Mislim da maestra Davora Kelića ne treba posebno spominjati. Naše su se pripremna probe odigrale u Zagrebu, on nam je odsvirao cijelu operetu i zajedno smo to kreirali. Tu je bio i Kristijan Popović zaslužan za koreografiju, imamo neke reference na „Velo misto“. Prvi je čin Stari plac, drugi na Malti, a treći u Splitu. Tijardovićevi su likovi specifični, kao iz crtića. Scena i kostimi to moraju pratiti.“
Davor Kelić, dirigent, otkrio je što je bio najveći izazov za ovo: „Promatrano iz glazbenog smisla, to je velika stvar da se izvodi ovako nešto. Ako se mi nećemo brinuti o njihovu nasljeđu, neće nitko. To je veliki izvođač i za Split i za kulturu. Opereta je zasjala u Tijardovićevim najboljim godinama. Ljudi tada nisu htjeli slušati Wagnera i Verdija i djela poput „Aide“. Htjeli su lakše forme, a tada je opereta dobila veliki procvat. To je njegova najveća forma, spretno je koristio materijale koje je god mogao. Da danas netko iskoristi pop-glazbu, to bi se zvao mjuzikl. Često koristi operne glasove, bio je moderan s tog muzikološkog statusa. Problem je operete što je forma teška, kao i svaka ostala. Da biste radili dobro, morate uložiti veliki trud. Naši pjevači moraju dobro pjevati, glumiti i dobro plesati. To je nekada teško pomiriti, no uspjeli smo to pomiriti. Tijardović je ovo pisao hrabro, ima dosta puhačkih instrumenata i k tome je još na hrvatskom jeziku. Stavili smo titlove kako nitko ne bi ništa propustio, a ići ćemo i s bubicama kako bi se sve razumjelo.“
Roku Radovanu, glumcu u opereti, ovo je treća Tijardovićeva izvedba koju igra: „Ja samo bio nogometaš, ovo je prilika da budem uspješan i bez treninga. Mogu svima zahvaliti što smo zajedno ovo stvarali, moramo je shvatiti drugačije s odmakom vremena i da joj damo suvremeni ljubavni štih.“
Solistica Neda Pejković, otkrila je kako se snaša u ulozi: „Mila je mlada tinejdžerica, povezala sam se s njenom temperamentnošću. Uloga je bila izazovna jer smo navikli na statičnije uloge u operi, nema toliko ludila na sceni. Spojiti operni glas s plesom i glumom bilo je teško, ali u tome su mi pomogle kolege sa scene, Roko i Pere.“
Pere Eranović, također glumac u opereti, objasnio je razliku između dramske izvedbe i operete: „Bila mi je zanimljivost da su se Lešandro i Matjej Prohaska našli, da su slični. Meni je, kao uglednoj ribarskoj obitelji, bilo jako zanimljivo. Moj lik se ne udvara ženama nego je pristojan prema njima. Sve mora biti jasno i koncizno, dobro povezano i osmišljeno, imamo dobar for. Zahvalan sam svima što su nam dali da damo i svoj glumački identitet kako bismo dobili veseli, prpošni i zaigrani ansambl. Mislim da će ovo biti plod jako dobre suradnje i svega.“
Marinka Akrap potom je pozvala i na okrugli stol na kojem će se raspravljati o opereti: „Na rođendan ćemo imati okrugli stol na kojem ćemo raspravljati o „Kraljici lopte“. naši gosti bit će djeca iz Akademije, juniori i kadeti te studenti UMAS-a. Cilj toga je pokazati djeci koja su u Akademiji da Hajduk nije samo klub i da je on jedini na svijetu koji ima svoju operetu i da to nije samo, kako bi se reklo, naganjanje baluna po travi. Zahvalila bih svima koji su sudjelovali u ovome.“
Davor Vuković zaključio je konferenciju s nekoliko zanimljivosti: „Prema legendi, dakle, nije potvrđeno, no moguće je da je otac Ive Tijardovića dizajnirao je dresove Hajduka prema želji Kaliterne, bijele majice i plave hlačice kao more, a on je, također prema legendi, dizajnirao i Hajdukov grb. 1926. je izvedena je ova opereta, a Hajduk je 1927. osvojio prvo prvenstvo, sada je 2026. pa eto, zaključak se sam nameće – samo jednu želju imamo!“
Izvedbom „Nastup našeg tima“, tenor Roko Radovan i Orkestar HRM-a zaključili su press-konferenciju.
Ulogu Mile utjelovit će Tina Matković i Neda Pejković, Dragicu će igrati Đina Vučković i Barbara Sumić, Slavka Roko Radovan i Martin Hazdovac kojemu je to studijska uloga, Matjeja Prohaskog utjelovit će Pere Eranović i Mateo Đikić, Marženka Prohasku Zorana Kačić Čatipović i Bjanka Ivas, Malog Pepika Prohaskog Noa Nakir, Platon Stamatović i Lucian Sumić Luša, Profesora Niku igrat će Filip Radoš, Profesora Stanka Tonči Banov, Tonka odnosno Sir Archibalda Stanleyja igrat će Filip Luka Gospić i Andrija Nazlić, Kikija odnosno Prvog oficira utjelovit će Bojan Brajčić, Fifi odnosno Drugi oficir bit će Stipe Radoja, Countess Alice Milford igrat će Branka Pleština Stanić, Ana Malovan i Tea Požgaj, Kapetan Manchester and Malta Uniteda bit će Felipe Ćudina Begović, uloga kapetana N. K. „Hajduk“ pripala je Jošku Tranfiću, Sudac će biti Matija Škiljo, a Elegantna gospodina Ivan Jakus. Uz to, izvedbu će pratiti solisti, Zbor, Orkestar i Baletni studio HNK Split, plesači i statisti.
