Hrvatska danas slavi Dan državnosti, jedan od najvažnijih državnih blagdana. Iako se do 2020. godine obilježavao 25. lipnja, izmjenama Zakona o blagdanima vraćen je na 30. svibnja, datum na koji se slavio od 1991. do 2001. godine.
Do promjene je došlo na inicijativu Vlade premijera Andreja Plenkovića. Prema novom rasporedu državnih blagdana, 30. svibnja ponovno je postao Dan državnosti i neradni dan, dok su 25. lipnja i 8. listopada izgubili status državnih praznika te se danas obilježavaju kao spomendani.
Podsjetimo, 2001. godine tadašnja vlada predvođena SDP-om izmijenila je kalendar blagdana. Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, u spomen na odluku Hrvatskog sabora iz 1991. godine o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Istodobno je uveden i Dan neovisnosti, koji se obilježavao 8. listopada, na datum kada je donesena odluka o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. Dotadašnji Dan državnosti, 30. svibnja, postao je Dan Hrvatskog sabora i obilježavao se kao radni dan.
Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatski sabor je u studenome 2019. godine prihvatio novi Zakon o blagdanima. Time je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja, dok su 25. lipnja postali Dan neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora. Oba datuma danas imaju status spomendana i više nisu neradni dani.
Tijekom rasprava o izmjenama zakona, premijer Andrej Plenković isticao je kako se radi o pažljivo pripremljenom prijedlogu koji uzima u obzir povijesne, pravne i društvene okolnosti nastanka moderne hrvatske države. Sličan stav zauzimao je i tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, naglašavajući da je upravo 30. svibnja datum koji građani najviše povezuju s hrvatskom državnosti.
Što obilježavamo 30. svibnja?
Dan državnosti vezan je uz konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske 30. svibnja 1990. godine. Taj se događaj smatra jednim od ključnih trenutaka u stvaranju moderne hrvatske države te simbolizira početak demokratskih promjena i procesa osamostaljenja.
Ipak, povratak Dana državnosti na 30. svibnja izazvao je različite reakcije u javnosti. Dio građana i političkih aktera smatrao je da bi 25. lipnja, kada je donesena odluka o samostalnosti i suverenosti Hrvatske, trebao ostati središnji državni blagdan. Unatoč tim raspravama, zakonske izmjene su usvojene te se Dan državnosti danas ponovno obilježava krajem svibnja.
Za većinu građana Republike Hrvatske ovaj je blagdan neradni dan, pa su brojne ustanove, trgovine i tvrtke zatvorene ili rade prema posebnom rasporedu.
Na današnji dan uvedena je i hrvatska kuna
Datum 30. svibnja značajan je i zbog još jednog važnog događaja iz hrvatske povijesti. Na taj je dan 1994. godine uvedena hrvatska kuna kao službena valuta Republike Hrvatske.
Kuna je zamijenila hrvatski dinar, privremenu valutu uvedenu krajem 1990. godine nakon monetarnog odvajanja Hrvatske od tadašnje Jugoslavije. Za razliku od dinara, koji je bio obilježen visokom inflacijom i čestim gubitkom vrijednosti, kuna se tijekom godina pokazala kao stabilna valuta te je stekla reputaciju jedne od stabilnijih valuta u Europi.
Nakon gotovo tri desetljeća uporabe, kuna je 1. siječnja 2023. godine zamijenjena eurom, čime je završeno jedno važno poglavlje hrvatske monetarne povijesti.
