Cijene energenata rastu iz dana u dan. Očekuje nas poskupljenje električne energije od 1. travnja.
O tome što HEP čini kako bi situacija u budućnosti bila bolja za građane i poduzetnike, govorio je u Dnevniku HTV-a član Uprave HEP-a Petar Sprčić. Komentirao je investicije do 2030., a rekao je i u kojem bismo slučaju u budućnosti mogli očekivati pad cijena.
Računi za električnu energiju će nam od 1. travnja biti veći za 9.6%, no odstupanja su ipak moguća od kupca do kupca.
"Odstupanja će prvenstveno ovisiti o tarifnom modelu koji kupci koriste, radi li se o jednotarifnom ili dvotarifnom modelu te, naravno, ovisno o tome troši li kupac više ili manje. Za dvotarifno brojilo poskupljenje će biti oko 11%, a za jednotarifno 8.5%", rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a Petar Sprčić, član Uprave HEP-a.
O izvorima energije
Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju kućanstva će se rasteretiti za 460 milijuna kuna. Trošak ide na račun HEP-a. Kako će to utjecati na samu tvrtku?
"Ova energetska kriza pokazala je da je potrebno graditi, neovisno o situaciji. Mi smo se u HEP-u odlučili da idemo dalje s našim projektima, i to još jače. Imamo niz projekata koji su ili u gradnji ili u pripremi te koji će stići i u idućem razdoblju.
Prošle godine smo pustili vjetroelektranu Korlat. Već imamo 10 MW solara, u narednom razdoblju planiramo pustiti još 10 MW, do kraja još 10 MW", rekao je, ističući da je "plan do 2030. pustiti ukupno 1500 MW novih elektrana".
Kada bi Hrvatska imala još više vlastitih izvora energije, pogotovo iz hidroelektrana, bi li to znatnije utjecalo na naše račune, odnosno, bi li oni bili niži?
"Što je veća ponuda, cijena bi trebala biti niža. Posljedica cjelokupne energetske krize jest da nema dovoljno ponude energije. U konačnici, kada se investicije realiziraju, dugoročno bi cijena trebala biti manja", dodaje Sprčić.
Problemi kad je suša
Kaže da je suša velika te da je to izazov za one tvrtke koje nemaju dobar energetski portfelj. "Albanija, koja gasi javnu rasvjetu, kod njih je problem što su njihovi izvori energije gotovo 100% hidroelektrane", kazao je.
Sprčić dodaje da su na temelju traženja kupaca potpisali ugovor na pet godina za uvoz električne energije vrijedan 454 milijuna eura. Je li HEP ušao u rizik, što ako cijene padnu?
"Cijene su skočile, ljudi žele višegodišnje ugovore, govorim o poduzetnicima, i to kako bi umanjili udar na svoje poslovanje", dodaje.
O HEP-ovoj namjeri za kupnju Gradske plinare Zagreb Sprčić kaže:
"Razmatramo sva događanja na plinskom tržištu. Na odgovarajući način ćemo reagirati. Kada bismo ostvarili tu akviziciju, postali bismo značajan igrač, dobili bismo još oko 300 tisuća kupaca", zaključuje.
