Možda niste znali, ali Šveđanke i Norvežanke već godinama imaju, kao i muškarci, obavezni vojni rok. Prošlog tjedna istu inicijativu najavila je i Danska, kažu kako bi se postigla puna ravnopravnost spolova i u vojsci. No, postavlja se pitanje je li i to možda način da se riješi kriza u mnogim europskim vojskama, pa i u Hrvatskoj, piše danas.hr.
Skandinavke su u vojsci već godinama doma, sastavni dio nabrijanih promo videa za NATO vježbe. Šveđanke od 2017. odrađuju vojni rok kao i muškarci, Norvežanke još od 2015. godine, a imaju i Jegertroppen, prvu jedinicu specijalnih snaga sastavljenu isključivo od žena.
.png)
Prošlog tjedna vojni rok za žene najavila je i Danska. "Ne sumnjamo da će povećana ravnopravnost spolova stvoriti moderniju i raznolikiju obranu, koja će odražavati vrijeme u kojem živimo", rekla je danska premijerka Mette Fredriksen. Žene već sada čine otprilike četvrtinu danske vojske, one koje služe, prema internim istraživanjima, sretnije su u uniformi nego muškarci. Obaveznim vojnim rokom će se, vjeruju, vojsci pridružiti više žena, a to će pridonijeti i kulturološkim promjenama ne samo u oružanim snagama, nego i u zemlji u cjelini.
Hrvatska, s druge strane, u ovom trenutku ima otprilike 15 posto žena u vojsci. Kako priča poručnica Antonia Budimir, nema prepreka za punu ravnopravnost žena i muškaraca.
"Stvarno ne mogu naći niti jednu primjedbu, uistinu smo ravnopravni sa svim našim kolegama. Imamo jednake mogućnosti što se tiče daljnjeg obrazovanja, pozicija koje nas čekaju, tečajeva, obuka i svega ostalog", kaže poručnica Budimir.
S tim se slaže i Vlasta Zekulić, voditeljica Odjela za strateška pitanja i odnose u NATO-u, najviše pozicionirana Hrvatica u Savezu, prva koja je obučavala Afganistance u misiji ISAF. Ipak, hrvatski kulturno-sociološki profil ipak je, kaže, drukčiji u odnosu na progresivne Skandinavce, pa bismo trebali zadržati postojeće stanje.
"Sve žene koje žele služiti, mogu služiti. Sve koje žele ići u dobrovoljno služenje ročne vojske ili biti upisane u registar vojnih obveznika, to isto tako mogu. Bi li obavezno trebale po zakonu, nisam baš sigurna da bi hrvatsko društvo kao kolektiv to još uvijek lako prihvatilo", smatra Zekulić.
Pad interesa za vojsku
Drugi je problem pad interesa za vojsku diljem Europe. Nedostatak ne opreme, nego kadra sve je češće tema na sastancima NATO-a, sve više vojnika napušta vojsku i u Njemačkoj i u Francuskoj. Kako za Direkt kaže bivši ministar obrane Ante Kotromanović, rješenje nije najavljeno uvođenje obaveznog vojnog roka.
"Da bi se jačale i pomladile naše Oružane snage, moraju se stvoriti bolji uvjeti. Znači, bolje plaće, uvjeti, bolja infrastruktura, bolja oprema. To je jedini način kako privući ljude", vjeruje Kotromanović.
Iz MORH-a kažu da upravo na tome i rade - digli su naknade za ročnike s 400 na 700 eura, koeficijente za plaće za 40 posto. A svaka peta prijava je ženska.
"Majka se začudila jer nije to očekivala od mene, ali i ona i otac su bili puni podrške, kao i prijatelji, kroz cijelu moju karijeru. I do dana današnjeg nisam požalila što sam tako odlučila", kaže poručnica Budimir.
Bi li onda i jednako motivirane žene mogle riješiti krizu interesa mladih za vojsku? "To bi bila dobra stvar, možda bi se tu doista mogao naći dio osoblja za određene potrebe Hrvatske vojske. To bi bilo sasvim u redu", kaže Ante Kotromanović, piše danas.hr.
