Novcem iz Europske Unije, hrvatski gradovi upisali bi se na nove europske koridore, što bi puno značilo za gospodarstvo i transport robe. Nova pruga išla bi od Pule preko Buzeta i Divače do Trsta. Druga nova pruga povezala bi Zagreb i Graz preko Maribora. Luka Rijeka bi se našla na koridoru Baltik-Jadran koji povezuje Švedsku, Norvešku i Finsku s jugom Italije.
Dobra vijest i za putnički promet! Ono što svi zazivaju već godinama moglo bi napokon postati stvarnost. Od Rijeke do Splita ili obratno moglo bi se brzim vlakom. Sada put između dva najveća jadranska grada vlakom traje nevjerojatnih 22 do 34 sata, a presjedati se treba i do pet puta.
I dok se čeka zeleno svjetlo iz Bruxellesa, reporter Dnevnika Nove TV Marko Balen raspitao se koliko je sve to realno očekivati i kome bi takav razvoj dobro došao.
Ako prijedlog prođe glasovanje u Europskom parlamentu, a potom ga prihvate i sve članice Unije mogla biti izgrađena pruga koja će od Pule ići do Buzeta pa od Buzeta voditi prema Divači i Trstu.
"Ja bih rekao da nakon Autro-ugarskih investicija imamo najveću infrastrukturnu investiciju u naše željeznice i promet, ako iskoristimo priliku", kaže Valter Flego, član EU parlamenta (IDS).
Uz istarsku prugu gradila bi se nova od Zagreba preko Maribora do Graza, a luka Rijeka bila bi povezana na koridor Baltik-Jadran. Tomu se vesele vlasnici tvrtki koje se bave transportom i špedicijom.
"Nama to prvenstveno predstavlja nove mogućnosti. Prvenstveno generičke mogućnosti, jer naravno što imate više i brže prometne pravce to će biti veće količine tereta. U svakom slučaju jedan pozitivan pomak u našem poslovanju", kaže Boris Rosanda, direktor tvrtke za špediciju.
Samo, tvrde špediteri treba dobro pripremljen dočekati odobrenje Bruxellesa za korištenje 26 milijardi eura.
"Ukoliko u trenutku poziva na financiranje ne budemo imali pripremljene projekte kvalitetne projekte i jasno definirane projekte koji mogu pomoći industriji - to će biti samo jedna propuštena prilika", kaže Rosanda. Nadležni ministar ističe da se projekti pripremaju, dakako ne bez problema.
"Ugovara se projekta dokumentacija - imamo određenih problema koje ne bih imao vremena sve nabrojati jer imamo problema s pojedinim projektnim kućama, ali to je jedna posebna tema. Činjenica je da će se morati jako puno projekata pripremiti", kaže ministar prometa Oleg Butković zaDnevnika Nove TV.
U HŽ-u već sada pripremaju projekte i rade na modernizaciji vrijednoj pet i pol milijardi eura.
"Za pet do deset godina kada završimo ove projekte, a ako krenu i ovi novi projekti željeznica će biti neprepoznatljiva u odnosu na ovo što je danas. Bit će brža, sigurnija i modernija", napominje Marijan Čužić, član Uprave HŽ infrastrukture.
Samo treba čekati odluku Bruxellesa i na vrijeme pripremiti kvalitetne projekte.
"Europski parlamentarci se žestoko za to zalažu što je dobro, mi smo u svakodnevnom kontaktu s Komisijom, a tu je još bitno Vijeće, tako da će onda nakon odluke Parlamenta krenuti trijalog i vidjet ćemo kako će to sve skupa završiti", napominje Butković.
Ako dobro završi - osim novca za željeznicu - na raspolaganju bi nam bio i novac za ceste, bolje povezivanje zapadnog dijela Hrvatske, Istre i Međimurja pa i Zagreba s Italijom, Austrijom i Slovenijom. Prilika - koja se ne propušta.
