Po podacima HZJZ-a, 2020. je od posljedica covida umrlo 4478 osoba, a u 2021. godini taj je broj gotovo udvostručen - podaci iz zadnjeg dana stare godine govore o 8407 umrlih. Među njima oko 80 posto nije bilo cijepljeno.
Službeni podaci sa stranice koronavirus.hr govore i o dosad ukupno 700.000 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj, a najveći dnevni broj novozaraženih imali smo 9. studenoga, kada je virus potvrđen kod 7368 osoba.
Iako još uvijek traje četvrti val pandemije, zbog pojave nove omikron varijante virusa stručnjaci najavljuju mogućnost još jednog, petog vala već početkom 2022. Po posljednjima podacima, u Hrvatskoj je zasad otkriven 51 slučaj omikrona.
S dolaskom cjepiva u siječnju u Hrvatskoj je počelo masovno cijepljenje, a ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kao cilj do ljeta procijepiti 50 posto populacije. No, taj postotak nije dosegnut ni do kraja ljeta.
Do kraja 2021. cijepljeno je oko 55 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66 posto odraslih stanovnika, pa Hrvatska zaostaje za 30 posto za zemljama s najvećim cjepnim obuhvatom.
Iako se početkom godine cjepivo željno iščekivalo, a interes među građanima bio veliki, zanimanje je postupno opadalo da bi dolaskom ljeta cijepljenje gotovo potpuno zamrlo. S dolaskom jeseni interes građana opet je porastao ali nedovoljno da bi se ukupna procijepljenost značajnije povećala.
Od cijepljenja preko reda do antivakserskih prosvjeda
U godinu dana prošli smo put od cijepljenja preko reda na samim počecima, što je izazivalo ogorčenost i osudu javnosti, do antivakserskih prosvjeda, koji su postali glasniji i masovniji najesen, nakon uvođenja obveznih covid potvrda u sustave zdravstva i socijalne skrbi te državnu i lokalnu upravu i samoupravu.
Prosvjedi su kulminirali krajem studenog, kada se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića okupilo dvadesetak tisuća ljudi, a nakon toga zabilježene su i prijetnje, pa i napadi antivaksera na liječnike, kao što se to dogodilo u Bjelovaru.
Do kraja 2021. u Hrvatskoj je utrošeno oko 4,7 milijuna doza cjepiva, s dvije doze cijepljeno je 2,2 milijuna ljudi, a treću dozu zasad je primilo oko pola milijuna građana.
Pandemija covida dodatno je utjecala na povećanje ionako golemih troškova zdravstvenog sustava, a liječenje oboljelih od covida dosad je stajalo Hrvatsku oko četiri milijarde kuna.
Bolnički sustav prilagođavao se epidemiološkoj slici koju nosi koronavirus, a to je značilo odgađanje pregleda, pretraga i zahvata koji nisu hitni, što je brojnim građanima dodatno otežalo pristup zdravstvenoj zaštiti.
Zbog enormnih dugova, koji su narasli na šest milijardi kuna, veledogerije su u ožujku ograničile isporuku lijekova za dvadesetak bolnica s najvećim dugovima za lijekove i medicinske proizvode.
Vlada i veledrogerije tada su dogovorile otplatu tog iznosa do kraja godine, no time nije zastavljen rast novih dugova u bolničkom sustavu.
Iako je najavljivao, ministar Beroš još nije predstavio prijedlog zdravstvene reforme, koji bi trebao dovesti do racionalizacije sustava i smanjenja troškova.
U javnost su zasad procurile pojedine mjere poput najave objedinjene javne nabave, centralizacije bolničkog sustava i preuzimanja županijskih bolnica, kojima bi upravljala država, kao i centralizacije zavoda za javno zdravstvo i za hitnu medicinu.
