Svjetski tjedan fibrilacije atrija obilježen je danas u Zagrebu u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva, uz podršku Ministarstva zdravstva.
Porast hospitalizacija zbog fibrilacije atrija
Zbog fibrilacije atrija, najučestalije aritmije srca, broj hospitaliziranih osoba u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za oko 30 posto u posljednje tri godine.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zbog fibrilacije atrija u prošloj je godini hospitalizirano 8161 oboljeli, u usporedbi sa 6267 osoba u 2022. godini.
S više od sedam tisuća dolazaka u dnevne bolnice u prošloj godini, fibrilacija atrija je drugi najčešći uzrok liječenja i skrbi u dnevnim bolnicama u skupini cirkulacijskih bolesti, odmah nakon hipertenzije.
Porast broja oboljelih od fibrilacije atrija globalna je činjenica na koju upozoravaju stručna i znanstvena zajednica nazivajući ovu najčešću aritmiju srca javnozdravstvenim problemom koji se u hrvatskom zdravstvenom sustavu uspješno i na vrijeme liječi, prioritetno metodom ablacije.
Prof. dr. sc. Šime Manola, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva, upozorava kako projekcije ukazuju na daljnji porast broja oboljelih u svijetu, posebice u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. "Fibrilaciju atrija, jedan od najčešćih uzroka moždanog udara, procjenjuje se da će nakon 45. godine života razviti jedna od tri osobe. Zbog duljeg životnog vijeka i uspješnijeg liječenja niza bolesti, zdravstveni sustavi mogu očekivati porast učestalosti fibrilacije atrija, a za to se hrvatski zdravstveni sustav pripremio već godinama unazad te smo danas zemlja s čak deset bolnica u kojima je omogućeno najmodernije liječenje ove najčešće srčane aritmije metodom ablacije", naglašava prof. dr. sc. Manola.
Ablacijsko liječenje dostupno i učinkovito
Ablacijsko liječenje fibrilacije atrija dostupno je u hrvatskom zdravstvu na liječničku uputnicu i bez dugog čekanja, a prema broju obavljenih ablacija Hrvatska se nalazi u europskom vrhu.
"Radi se o invazivnom načinu liječenja koji je najučinkovitiji. Već 2017. godine radili smo 2000 ablacija, a ove godine imat ćemo ih 4000. To je posljedica edukacije kolega i osiguravanja potrebne opreme. Ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama Europe. Broj ablacija na milijun stanovnika, što je važan pokazatelj, lani je bio 850. Bili smo peta zemlja u Europi, u vrhu. To je izvrstan rezultat, a već ove godine očekujemo 1000 ablacija na milijun stanovnika. Velik dio ablacija otpada na liječenje fibrilacije atrija", iznio je prof. dr. sc. Šime Manola.
U prošloj godini u 10 hrvatskih bolnica napravljeno je 3625 ablacijskih procedura, a u prvih šest mjeseci ove godine njih gotovo 1900, što znači da će i 2025. pokazati daljnji porast broja ovog suvremenog i učinkovitog liječenja aritmije.
Izvor: CEZIH, broj F19Z – ostale transvaskularne perkutane intervencije na srcu.
Rezultati su to koji će svoje mjesto pronaći i u skorašnjem takozvanom hrvatskom Planu za srce, temeljnom dokumentu za kardiovaskularnu prevenciju i zdravlje, najavila je ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić.
"Uspjeh svakog projekta može biti zadovoljavajući samo ako svi u tom nizu djeluju sa zajedničkim ciljem – dobrim ishodom liječenja. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju zabrinjavajuće visok uzrok i stopu mortaliteta. Svaka ovakva akcija smanjuje tu stopu. Moja je želja da cijeli plan aktivnosti usmjerenih na visoku incidenciju ovakvih bolesti zaživi u punom opsegu", kazala je ministrica Hrstić.
Kao i do sada, liječenje aritmija u hrvatskom zdravstvu imalo je i u protekloj godini jasnu podršku nacionalnog osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Dr. Hrvoje Šušković, pomoćnik ravnatelja HZZO-a, kaže kako Zavod kontinuirano prati potrebe te uz Ministarstvo nalazi maksimalni modalitet financiranja te će i nadalje osiguravati sredstva za povećanje kvalitete skrbi. "Moram zahvaliti na stručnom angažmanu, osigurane osobe kod nas imaju najviši oblik skrbi u ovom dijelu Europe", istaknuo je dr. Šušković.
Stanje u Hrvatskoj i liste čekanja
Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti u Hrvatskoj te čine uzrok i za gotovo četvrtinu svih preuranjenih smrti u našoj zemlji (smrtnost prije 65. godine života).
Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, napominje kako je budućnost vrlo svijetla. "Liste čekanja na ablacijske zahvate su jako povoljne. U Sloveniji se čeka više od godine, a u Hrvatskoj u razdoblju od tri do šest mjeseci. U liječenju aritmija smo među zemljama gdje ih je najbrže moguće liječiti", ističe akademik Miličić.
Aktivna uloga pacijenta u upravljanju fibrilacijom atrija istaknuta je i u smjernicama Europskog kardiološkog društva. Multidisciplinaran pristup uključuje liječnike specijaliste i obiteljske liječnike, ali i edukaciju pacijenata te njihovih obitelji.
O važnosti prevencije, ali i edukacije javnosti, prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, predsjednica Udruge Ritam srca, kaže:
"Putem različitih formata javnozdravstvenih aktivnosti, javnih tribina u različitim gradovima naše zemlje, udruga za aritmije Ritam srca, koju vodim uz podršku profesora Manole, radi upravo na što većoj distribuciji razumljivih informacija o fibrilaciji atrija. Edukacija samih oboljelih, ali i njihovih bližnjih, no jednako tako i opće javnosti, mora se razvijati ukorak zajedno sa svim iskoracima u dijagnosticiranju i liječenju ove najčešće srčane aritmije. Pacijentima, ali i onima koji će to "sutra" postati, približili smo se i dostupni smo im i na društvenim mrežama te mogu reći kako smo zahvaljujući svemu ovomu bitno utjecali na razumijevanje samog pojma, a nadam se i na prevenciju te, u konačnici, i na pravovremeni odlazak liječniku radi simptoma fibrilacije atrija", rekla je prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić.
