Buđenje s mamurlukom donosi glavobolju, mučninu i opću iscrpljenost, no iza tih simptoma stoje konkretni procesi u tijelu. Stručnjaci objašnjavaju da uzrok mamurluka nije sam alkohol, već acetaldehid – toksični nusprodukt njegove razgradnje, koji organizam pokušava što brže izbaciti.
Tijekom tog procesa jetra i bubrezi rade pojačano, što dovodi do učestalog mokrenja i dehidracije, a upravo ona uzrokuje žeđ, vrtoglavicu i glavobolju. Alkohol istovremeno iritira želučanu sluznicu i usporava pražnjenje želuca, zbog čega se javljaju mučnina, povraćanje i grčevi.
Kod nekih ljudi mamurluk uključuje i psihičke simptome. Istraživanja pokazuju da alkohol može pojačati tjeskobu, poremetiti san i sniziti raspoloženje, a česti su i osjećaji krivnje i nelagode nakon noći pijenja. Alkohol potiče i upalne procese u tijelu, što dodatno doprinosi glavobolji, no liječnici upozoravaju da se za ublažavanje boli ne koristi paracetamol jer može dodatno opteretiti jetru.
Mamurluci s godinama postaju sve teži jer tijelo postupno gubi sposobnost brze razgradnje alkohola. Kako starimo, jetra proizvodi manje enzima potrebnih za taj proces, a iscrpljuju se i antioksidansi te aminokiseline koje pomažu u obrani od toksina, zbog čega se simptomi pojačavaju i dulje traju.
Stručnjaci savjetuju umjerenost kao najbolju prevenciju, uz izbjegavanje tamnih i slatkih alkoholnih pića. Hidratacija je ključna – preporučuje se čaša vode uz svako alkoholno piće, kao i konzumacija alkohola tek nakon obroka. Kofein može privremeno razbistriti um, ali ne smije zamijeniti vodu, dok je “klin se klinom izbija” metoda, odnosno novo pijenje alkohola, loša ideja koja može voditi u začarani krug.
