Zašto se budimo ranije kako starimo? Dr. Sairam Parthasarathy, direktor Centra za spavanje i cirkadijalnu znanost na Sveučilištu u Arizoni, istraživao je zašto se to zbiva i otkrio zanimljive činjenice.
Kako starimo, naši biološki satovi i potreba za snom se mijenjaju. Način na koji naš mozak reagira na vanjske signale, poput svjetlosti dana, društvenih aktivnosti i fizičkog napora, takođe se mijenja. Ovi signali, poznati kao "davatelji vremena", pomažu mozgu da prepozna gdje se nalazimo u 24-satnom cirkadijalnom ciklusu. Međutim, sa starenjem, mozak postaje manje efikasan u registraciji i reagiranju na ove signale, piše Radio Sarajevo.
Dodatno, promjene vida koje često prate starenje igraju značajnu ulogu u ovom fenomenu. Dr. Parthasarathy objašnjava da smanjenje intenziteta svjetlosti koju mozak prima, zbog pogoršanja vida, otežava održavanje našeg unutrašnjeg sata usklađenim s vanjskim. Oslabljena stimulacija svjetlošću može učiniti da starije osobe teže održavaju svoj cirkadijalni ritam.
Ovo otkriće nam pruža bolje razumijevanje veze između starenja, spavanja i cirkadijalnih ritmova. Iako je ranije buđenje prirodna posljedica procesa starenja, važno je napomenuti da postoje individualne varijacije. Neće svatko doživjeti ovu promjenu u istom obujmu ili u istom životnom dobu.
Razumijevanje bioloških promjena povezanih sa starenjem može nam pomoći da prilagodimo svoju rutinu, kako bismo postigli bolji učinak spavanja.
Prihvaćanjem promjena u našem unutrašnjem satu i prilagođavanjem navika, kao što su održavanje konzistentnog rasporeda spavanja i optimizacija našeg okruženja za spavanje, možemo ublažiti utjecaj ovih promjena i imati miran i kvalitetan san dugo, piše MSN.
