U utorak je donesena prva odluka Vrhovnog suda o pravu na obeštećenje potrošača nakon konverzije, o čemu se oglasila i Udruga Franak.
- Donesena je prva odluka Vrhovnog suda o pravu na obeštećenje potrošača nakon konverzije! Ta odluka veliki je iskorak ususret očekivanoj novoj sjednici Građanskog odjela VSRH o pravu potrošača s konverzijama na puno obeštećenje! - navode, piše N1.
Udruga Franak navodi da prema presudi Privredna banka Zagreb mora vratiti 6.600 eura preplaćenih kamata uz pripadajuće zatezne kamate potrošaču s konvertiranim kreditom. “Taj potrošač sada kreće u novi postupak, u kojemu će tražiti utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora i odnosno obeštećenje uz podrednu isplatu razlike tečaja na temelju ništetne valutne klauzule CHF, jer je ovom konkretnom odlukom potvrđeno samo njegovo pravo na preplaćene kamate.”
“Pitanje banke koje je odbačeno glasilo je:
1. Postoji li zakonit i opravdan interes za meritorno odlučivanje o ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu koji više nije na snazi, a koje se tiču promjene valute kredita i promjene kamatne stope, ukoliko je pitanje takvih odredbi ugovora riješeno sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu, odnosno ima li sud po službenoj dužnosti ovlaštenje donijeti deklaratornu odluku o utvrđenju ništetnosti ugovora ili njegovih pojedinih odredbi koji pravno više nije na snazi te podredno odlučivati o isplatu i temeljem stjecanja bez osnove, ako je takvo pitanje riješeno sklapanjem Dodatka ugovora o kreditu?“
Vijeće VSRH odbacilo je reviziju PBZ-a sa sljedećim obrazloženjima:
1. Tuženik problematizira postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi ugovora nakon sklapanja dodatka ugovora o kreditu.
2. U odluci Vrhovnog suda broj Rev-2868/18 od 12. veljače 2019. izraženo je pravno shvaćanje da sama činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ broj 102/15) kojim su izmijenile odredbe osnovnog ugovora u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te postigle sporazum o raspolaganju preplatom ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.
3. Budući da je shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci podudarno sa shvaćanjem Vrhovnog suda izraženim u citiranoj i brojnim drugim odlukama, to nema razloga za intervenciju revizijskog suda za ujednačavanje sudske prakse.
Ono što nedostaje u samom obrazloženju vijeća VSRH jest objašnjenje merituma prava na obeštećenje nakon konverzije. Time se konkretno vijeće nije bavilo, mada u pitanju koje je opunomoćenik PBZ-a postavio postoji i pitanje vezano za isplatu na temelju stjecanja bez osnove. Vjerujemo da se konkretno vijeće time nije bavilo 15. studenog 2022. svjesno činjenice da će se na Vrhovnom sudu dogoditi sjednica Građanskog odjela VSRH na kojoj se mora donijeti pravno shvaćanje, zbog čega konkretno vijeće nije htjelo ulaziti u sami meritum prava na obeštećenje.
No, važno je zaključiti, dogodio se prvi veliki, možemo reći najveći iskorak Vrhovnog suda prema konačnoj odluci o pravu potrošača s konverzijama na obeštećenje. Konkretno rješenje upravo govori o tome da potrošač ima pravo na preplaćene kamate koje je pravomoćno već dobio na Županijskom sudu u Rijeci, bez obzira na to što vijeće Vrhovnog suda nije ulazilo duboko u meritum problema, nego se pozvalo na već donesene odluke VSRH o pravnom interesu potrošača s konverzijama”, navodi se u priopćenju Udruge Franak.
