Nakon što je ruski ministar obrane Sergej Šojgu i službeno obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina da su ruske oružane snage zauzele Mariupolj, reporterka Dnevnika Nove TV Sabina Tandara Knezović razgovarala je s vojnim analitičarom Ivicom Mandićem o mogućim scenarijima u idućim fazama ovog ratnog sukoba.
Na pitanje o tome je li ovaj pad grada Mariupolja svojevrsna predstava predsjednika Putina, Mandić je odgovorio da u svakom slučaju to jest nekakva predstava.
"Poznato je još od 2014. godine da se htio zauzeti Mariupolj, kako bi se uspostavila veza između Krima i odmetnutih pokrajina", rekao je. "Međutim, dokle god je bar jedan vojnik tamo živ i spreman na borbu, ne bih rekao da se ovo klasificira kao pad grada".
"Ovime se želi zasjeniti nešto sasvim drugo - ruska ofenziva nije se maknula s jednog mjesta od kad je počeo sukob, kada su u pitanju istok i jug Ukrajine", komentirao je.
"Ne bi me iznenadilo da ovih dana Ruska Federacija proglasi pobjedu, jer za ratne operacije širokih razmjera, Putin vojnika više nema."
Na pitanje o tome koliko je izvjesno da Rusija pobjedi u ovom ratu, Ivica Mandić rekao je da je nužno zadovoljiti najmanje dva uvjeta, kako bismo pričali o ruskoj pobjedi.
"Prvi uvjet je izuzetno težak poraz i okruživanje ukrajinskih obrambenih snaga na istoku zemlje. To je prva stvar, drugi uvjet je da se ništa negativno ne dogodi unutar Rusije, u političkom i ekonomskom smislu. Samim time, gotovo je nemoguće zamisliti ovaj scenarij i govoriti o ruskoj pobjedi", rekao je.
"S druge strane, vrlo je vjerojatno da Rusija proglasi pobjedu i djelomično se povuče, jer oni naprosto nemaju više snage da poraze ukrajinsku vojsku, niti snage za nastavak ratnih operacija".
Na pitanje o tome koliko je izgledna pobjeda Ukrajine, Mandić je izrazio optimistično stajalište.
"S obzirom na potporu zapada, na volju ukrajinskog naroda da se bori, ta pobjeda stoji na dlanu. Vidjet ćemo mogu li ostati politički ujedinjeni kao narod, budući da su pretrpjeli ogromno uništenje infrastrukture i masovno raseljavanje naroda", rekao je.
"Nekakav eventualni dogovor i nagodba su mogući ako se iscrpe sve ostale opcije, a već smo spomenuli da su obje vojske u potpunosti iscrpljene za nastavak ratnih operacija. Ovakav bi scenarij doveo do zamrznute situacije i označio bi početak teškog hladnog rata.
Posljednji scenarij o kojem se raspravljalo je nastavak rata "iscrpljivanja".
"S obzirom na položaj Ruske Federacije u međunarodnom poretku, nastavak rata iscrpljivanja bi gotovo sigurno otišao na stranu Ukrajine. U tom slučaju, poraz Ruske Federacije u Ukrajini je gotovo izvjesna stvar", rekao je Mandić.
Što je s čeličanom Azovstal?
O tome kakvu sudbinu može iščekivati oko 20 tisuća civila zarobljenih u čeličani Azovstal, Mandić je rekao da je nužno organizirati humanitarne koridore kako bi se tim civilima i pomoglo, odnosno kako bi ih se evakuiralo. "Bilo koja druga opcija označavala bi nezapamćeni barbarizam", rekao je.
Naposljetku, raspravljalo se o trenutnim ratnim statistikama. Dok je 15 tisuća ruskih vojnika poginulo, a 34.500 ih je ranjeno, 5100 ukrajinskih vojnika je poginulo, dok ih je 17.850 ranjeno. "Ove bih brojke okarakterizirao kao potpuni neuspjeh ruskih ratnih operacija, i kao dokaz strateški dobro vođenih ukrajinskih obrambenih snaga", rekao je Mandić.
Također, Rusija je izgubila 525 tenkova, 969 oklopnih, borbenih vozila, 135 zrakoplova i 157 helikoptera. Ukrajinske snage izgubile su 131 tenk, 209 oklopnih vozila, 51 zrakoplov i 39 helikoptera. "Ovo je dokaz da ruska vojska ne zna i ne može provoditi velike ofenzivne vojne operacije. Kao posljedica toga, gubitci su dosta veliki", komentirao je Mandić.
