Dr. sc. Beata Halassy iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu danas u Novom danu za N1 televiziju komentirala je stanje s koronavirusom.
"Do nedavno je trebalo deset godina da cjepivo dođe na tržište. No, sada su se počele okupljati inicijative kako bi svijet bio pripravan na takve stvari. Radi se o financijskim platformama za određena cjepiva, sustavima koji bi omogućili da se pripreme cjepiva za bilo što nenadano.
To je razlog zašto su neka cjepiva tako blizu ispitivanja, jer postoje platforme. Problem je s ovim virusom što ga ne poznajemo dovoljno i koronavirusi prije nisu uzrokovali ozbiljen probleme. A sreća u nesreći je što su se nedavno pojavila dva virusa - SARS i MERS", kazala je Halassy.
Što se tiče potencijalnog cjepiva i tko će odlučiti o odabiru, Halassy je kazala kako će Hrvatska o cjepivu odlučiti na temelju toga koje cjepivo bude odobreno. "Ono što bude odobreno na razini EU-a ćemo i mi koristiti. Cjepivo se daje kada smo dobro, lijek se daje kada smo bolesni. Ono što dospije na tržište bit će poprilično sigurno."
Cjepiva
Ova epidemija fokus javnosti je opet skrenula na važnost Imunološkog zavoda koji nema više istraživanje i razvoj. Sad se ponovno govori o njegovoj strateškoj važnosti. Što točno za zemlju znači imati svoju proizvodnju imunobioloških lijekova, krvnih pripravaka, mogućnost da se iskoristi svoji talenti i znanje komentirala je Halassy za N1.
"Jako je važno imati djelatnost Imunološkog zavoda na tlu Hrvatske. To nisu samo cjepiva, Imunološki zavod je proizvodio i derivate iz ljudske i životinjske krvi."
"Što se tiče istraživanja, mi imamo dobre virusne imunologe koji mogu dobro istraživati ovaj virus. Ono što je trenutno ograničenje je što se s ovim virusom mora raditi u laboratorijima s malo većom sigurnosnom razinom", istaknula je.
Moramo zaštititi stariju populaciju i probati živjeti s virusom
"Ono to smo dosad vidjeli o ovom virusu jest da je on najopasniji za starije i ljude koje muče neke kronične bolesti s kojima se inače nose, usred kojih su oslabljeni. Moramo stariju populaciju dobro zaštiti da se ne događaju proboji u staračke domove i probati živjeti s virusom", istaknula je.
"Jer njegova smrtnost nije toliko visoka, stvar je više što nitko nije imun. Sam broj zaraženih ne bi nas trebao strašiti jer će velika većina ljudi ozdraviti. Problem je da bolnice ostanu u sposobnosti zbrinuti one kojima je pomoć potrebna jer većina će virus preboljeti. Trebali bi plesati između normalnog života i nekontroliranog rasta koji se primjerice dogodio u Italiji. Treba naći mjeru da to sve paralelno može ići ida možemo nastaviti život", kazala je zaključno Halassy.
