Dan državnosti u Hrvatskoj je praznik koji se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog demokratskog izabranog višestranačkog Sabora. U HRT-ovoj emisiji Studio 4 gostovao je doajen hrvatske politike Davor Vidović, saborski zastupnik i čelni čovjek „Socijaldemokrata".
Vidović je govoreći o značenju Dana državnosti u novijoj hrvatskoj povijesti i znaju li ljudi o tome, rekao je kako su prošle već 32 godine od procesa koji su prethodili uvođenju pluralne višestranačke demokracije u Hrvatskoj.
"Stariji se vjerojatno sjećaju, a i oni sve manje, dok mladi ne znaju što je u tim povijesnim vremenima značilo pripremanje i donošenje takve odluke, kakve su to bile tenzije unutar društva, što je značilo živjeti 50 godina u jednom ideološkom sustavu koji se temeljito mijenja, što je značio raspad jedne države, proces razdruživanja. To su bile strahovito kompleksne procedure u svakom pogledu, političkom, socijalnom i drugima, koje su sobom vukle ogromne rizike, ali su u isto vrijeme značile mogućnost za velike iskorake i velike promjene", istaknuo je Vidović.
O raspadu Jugoslavije i Savezu komunista
"Godina 1989. je bila godina kada je većini ljudi koji su iole ozbiljnije pratili procese na području bivše Jugoslavije kada je Slobodan Milošević, primarno u Srbiji, stvarao klimu koja je išla u destrukciju Jugoslavije kakva je postojala. Već je 1986. godine bilo razvidno da Jugoslavija nema prevelike izglede za opstanak, samo je bilo pitanje kako će se razdruživanje dogoditi", dodao je za HRT.
"Nisam mislio da je moguć takav krvavi razlaz. Očekivao dam da neće ići sasvim mirno, da se nama neće dogoditi Čehoslovačka, ali da će to biti tako brutalno, tako istrebljujuće i radikalno, to nisam očekivao", istaknuo je.
Rekao je kako se bitka vodila u Savezu komunista.
"Mnogi kažu došao je Franjo Tuđman pa je to bio uzrok za nacionalizma i rat. No stvari su se eskalirale puno ranije. Tuđman je bio umirovljenik koji se šetao po Pantovčaku u vrijeme kad se ta velika bitka vodila unutar Saveza komunista Jugoslavije i Hrvatske od 1986. i 1989. godine. Nazočio sam skupovima ozbiljnih ljudi i stručnjaka koji su raspravljali može li se demokratizirati partija, društvo, država. U jednoj takvoj situaciji sam upoznao Ivicu Račana i on me obranio kad sam rekao da nema demokracije bez višestranačja. Kad je donesena odluka da se ide u višestranačje, a mnogi je podcjenjuju, tvrdim da bez ozbiljnog, upornog i političkog rada se ta odluka ne bi donijela. Čak i kad je donijeta odluka da se ide u izbore u jednom dijelu partijskog rukovodstva je prevladavalo mišljenje da izbore treba odmah organizirati u prvom mjesecu, dok se drugi još nisu snašli", rekao je.
O standardu građana
"Rekao bih da nama malo predugo traje fascinacija državom i potpuno zapostavljanje društva. Ono što ja sada pokušavam u pozne dane mog političkog djelovanja je usmjeriti pozornost na društvotvornost. Državotvornost smo u čitavom nizu aspekata ostvarili. Mi još uvijek živimo u zemlji u kojoj se ljudi ne osjećaju baš previše sretni. Na indeksima sreće smo jako nisko rangirani za što nema nikakvog razloga. Objektivno smo kao nacija ispod razine našeg potencijala. Ja ne kažem da mi moramo ima ti BDP kao Luksemburg, međutim kad se kumulativno gleda, rast BDP u Hrvatskoj, s padovima i rasom, imamo rast BDP-a kumulativno nula. Znači, u 30 godina mi ne stvaramo više vrijednosti po stanovniku kao što smo stvarali 1990.", naglasio je Vidović.
Dodao je kako nismo naprosto osigurali u nekim aspektima čak ni predratnu razinu socijalnih prava.
"Naš zdravstveni sustav je kronično bolestan i skup. Ni u obrazovnom sustavu nismo napravili pomake. Nama je milijun ljudi direktno ugroženo siromaštvom. Mi koji imamo nešto viši standard teško možemo zamisliti da netko, svjedočio sam tome neki dan u jednom trgovačkom centru, račun od 150 kuna plaća na tri rate. To je naša objektivna situacija, to građani Hrvatske nisu željeli, niti su imali u primisli kada su stvarali samostalnu Hrvatsku", naglasio je Vidović.
