Povodom prve godine mandata na čelu Splita, razgovarali smo s Tomislavom Šutom, HDZ-ovim gradonačelnikom Grada Splita. U intervjuu za Dalmaciju Danas Šuta se osvrnuo na prvih 12 mjeseci upravljanja podmarjanskim gradom, političke odnose u Gradskom vijeću, suradnju s Vladom i Županijom te projekte za koje tvrdi da će obilježiti naredno razdoblje.
Govorio je o priuštivom stanovanju, prometu i parkingu, Spaladium Areni, Poljudu, Žnjanu, Marjanu, turizmu, otpadu, socijalnim mjerama i drugim temama koje izravno utječu na svakodnevni život građana Splita.
Gospodine Šuta, iza vas je prva godina mandata na čelu Splita. U kampanji ste najavljivali drukčiji stil upravljanja, bolju suradnju s Vladom i Županijom te brže rješavanje gradskih problema. Kada danas podvučete crtu, koja su tri najvažnija rezultata koja biste osobno izdvojili kao obilježje prve godine vašeg mandata, ali i postoji li nešto što ste u kampanji možda zamišljali jednostavnijim, a u praksi se pokazalo puno složenijim?
- Mislim da smo u prvih godinu dana uveli drugačiju kulturu upravljanja gradom. Otvorili smo dijalog prema građanima, gradskim kotarevima i mjesnim odborima, bez obzira na političke razlike. Ako govorimo o projektima, prvi smo u Splitu uveli model priuštivog stanovanja, nakon 40 godina otvorili pitanje smještaja za starije, vratili građanima Spaladium arenu, a uz potporu Vlade pokrenuli velike prometne projekte na širem splitskom području. Ono što se pokazalo složenijim je stanje dokumentacije koju smo zatekli. Za velik dio projekata nije postojala spremna dokumentacija i mnoge smo stvari morali pokretati praktički od početka. Danas su ti projekti u postupku i građani će njihove rezultate sve više vidjeti u razdoblju koje dolazi.
Vaša gradska većina od samog početka funkcionira u vrlo zahtjevnim i politički osjetljivim okolnostima. Već je konstituiranje Gradskog vijeća obilježio popriličan politički kaos — tajno glasanje, nejasnoće oko presudne ruke, prijepori oko Davora Matijevića i Katarine Prnjak, izbor predsjednika Vijeća iz redova HGS-a te dojam da se većina formirala kroz vrlo neobične i javnosti teško objašnjive okolnosti. Koliko je vlast koja je nastala u takvom ozračju doista stabilna i transparentna? Imate li danas većinu koja može dugoročno provoditi velike projekte ili ovisite o stalnim političkim dogovorima iza kulisa? Možete li građanima jasno reći tko zapravo čini vašu većinu, tko za nju preuzima odgovornost i gdje je granica između političke stabilnosti i političke trgovine?
- Gradsko vijeće je konstituirano, odluke se donose i projekti se provode. To je jedino mjerilo stabilnosti. Ne bih se vraćao na političke interpretacije s početka mandata jer građane na kraju zanima isključivo funkcionira li grad i rješavaju li se problemi. Većinu čine naši koalicijski partneri, vijećnici HGS-a i jedan nezavisni vijećnik koji podržavaju gradski proračun, projekte i odluke važne za Split. Do sada smo imali korektnu suradnju i pokazali da možemo donositi važne odluke u interesu grada.
Suradnja s HGS-om jedna je od politički najosjetljivijih tema vašeg mandata. Bez njihove podrške teško je govoriti o stabilnoj većini, a Željko Kerum je političar koji u Splitu uvijek nosi snažan teret prošlosti, podjela i kontroverzi. Je li suradnja sa Željkom Kerumom cijena stabilnosti vaše vlasti u Splitu?
- Poznato je da gospodin Kerum nije član Gradskog vijeća. S predsjednikom Gradskog vijeća Igorom Stanišićem i vijećnicima HGS-a do sada smo imali korektnu suradnju i podržali su niz važnih gradskih odluka i projekata. Suradnju gradim sa svima koji žele sudjelovati u razvoju Splita i podržati projekte važne za građane. Odluke donosim kao gradonačelnik Splita i za njih preuzimam odgovornost. Ne postoji nijedan projekt, odluka ili imenovanje o kojem odlučuje samo jedna politička opcija.
Svaka nova vlast donosi promjene u gradskim tvrtkama, ustanovama i nadzornim odborima. Oporba pritom često upozorava da se radi o političkoj raspodjeli pozicija, dok vlast govori o potrebi za novim ljudima i novom energijom. Koji su bili vaši ključni kriteriji kod kadrovskih promjena u prvoj godini mandata i možete li građanima jamčiti da su stručnost, rezultati i odgovornost bili ispred stranačke ili koalicijske pripadnosti?
- Ljudi koji danas vode gradske tvrtke i ustanove izabrani su kroz natječaje ili su imenovani kao vršitelji dužnosti do njihova provođenja. Iskreno, nemam vremena baviti se kadrovskim kombinacijama niti me to pretjerano zanima. Od direktora i ravnatelja koji su dobili povjerenje očekujem da sustavi koje vode funkcioniraju bolje nego prije i da građani osjete kvalitetniju uslugu. Građani na kraju ne ocjenjuju tko je gdje imenovan, nego jesu li gradske tvrtke i ustanove napravile iskorak. Upravo to očekujem u gotovo svim područjima u odnosu na prethodni mandat.
Proračun Grada Splita za iduće razdoblje predstavljen je kao rekordan i izrazito investicijski. U njemu su brojni veliki projekti — od Spaladium Arene i garaža do škola, stanogradnje i komunalne infrastrukture. Koliko je taj proračun realan provedbeni dokument, a koliko ambiciozna razvojna vizija koju tek treba potvrditi na terenu? Koja tri projekta iz proračuna moraju biti vidljivo pokrenuta ili realizirana da biste mogli reći da je prva godina bila temelj za ozbiljan razvojni ciklus?
- Proračun je izglasan i sad je na nama da ga realiziramo. U njemu su jasno postavljeni prioriteti, od stambene politike za mlade, centara za starije i Centra za autizam, do obnove škola, vrtića, prometnica i garaža. Posebno bih izdvojio garaže, jer smo osigurali sredstva za projekte koji su ranije bili ugovoreni bez zatvorene financijske konstrukcije. Tu su i veliki zahvati uz more, od rekonstrukcije Rive i Bačvica do obalnog pojasa od Marjana do Stobreča, uključujući Slatine. To je realan, razvojni i socijalni proračun koji istovremeno čuva standard građana i otvara prostor za velike gradske projekte.
Grad je krenuo u rješavanje pitanja Spaladium Arene, jednog od najvećih dugogodišnjih problema Splita. Taj ste potez predstavili kao važan iskorak prema vraćanju Arene u funkciju. Što građani mogu realno očekivati od Spaladium Arene u sljedećim godinama, kad bi ona mogla postati prostor koji zaista živi i možete li okvirno reći koliki će biti ukupni trošak da Arena postane potpuno funkcionalna, uključujući sanaciju, održavanje i budući model upravljanja?
- Vratili smo Splitu jedan od najvećih sportskih objekata i ponovno ga upisali u vlasništvo Grada Splita. Istodobno smo s leđa Grada skinuli potencijalni teret banaka veći od 120 milijuna eura. Sudski vještak je na terenu i nakon procjene znat ćemo točne iznose sanacije. Ne želim govoriti napamet o ukupnom trošku dok ne dobijemo stručnu procjenu. Ono što je jasno jest da uz potporu Vlade idemo u sanaciju, a cilj je da već iduće godine Arena ponovno otvori vrata za velika sportska događanja, koncerte i sajmove.
Stanovanje je možda i najveće životno pitanje za mlade obitelji u Splitu. Najavljivali ste projekte priuštivog stanovanja i više lokacija na kojima bi se takvi stanovi mogli graditi. Kada očekujete da će prve mlade obitelji stvarno moći useliti u stanove iz gradskog programa priuštivog stanovanja i kako ćete osigurati da ti stanovi zaista budu dostupni onima koji bez pomoći Grada ne mogu ostati živjeti u Splitu?
- Prvi smo u Splitu pokrenuli model priuštivog stanovanja, a u međuvremenu je u Hrvatskom saboru izglasan i Zakon o priuštivom stanovanju. Važno je i da smo Odlukom o davanju gradskih stanova u najam po prvi put uveli model priuštivog najma, uz jasne kriterije i transparentan postupak. Prvih 300 stanova planirano je na Mejašima, Ravnim njivama i Kamenu. Za te lokacije ugovoreno je projektiranje, u idućem razdoblju očekujemo dozvole, a izgradnju tijekom 2028. godine. Uz Korešnicu i još neke lokacije koje razmatramo, cilj nam je doći do obećanih 600 stanova za mlade obitelji, zaštićene najmoprimce i građane koji žele ostati živjeti u Splitu.
Prostor je najvrjedniji resurs Splita. Svaka izmjena GUP-a i svaka veća odluka o gradnji izaziva veliku pažnju javnosti, posebno zbog apartmanizacije, prometa, manjka parkinga, zelenila i javnih sadržaja. Koji će biti vaš osnovni princip kod budućih prostornih odluka, kako mislite pomiriti razvoj grada, interes investitora i kvalitetu života stanovnika, i hoćete li inzistirati da svaka veća prostorna odluka jasno pokaže što građani dobivaju zauzvrat — javne sadržaje, zelenilo, prometna rješenja, škole, vrtiće ili stanove?
- Prostor je u Splitu prevažna tema da bi se odluke donosile na brzinu ili pod pritiskom. Već neko vrijeme govorim da su izmjene GUP-a pri kraju i da još treba zatvoriti nekoliko stručnih pitanja. Donio sam sve ključne odluke, i ovu ću, ali ne pod pritiskom politikantstva. Ono što je bitno naglasiti jest da sa Zavodom za prostorno uređenje radimo na pripremi anketnih natječaja za gradske projekte Duilovo, Kopilicu i Stari plac, a osim toga u izradi su UPU Istočne obale i Turske kule. Dakle, cjelovito planiramo razvoj poluotoka i aktiviranje velikih gradskih zona koje su godinama bile neiskorištene ili nedovoljno uređene.
Promet i parking godinama su među najvećim problemima u Splitu. U kampanji ste najavljivali značajan broj novih parkirnih mjesta, a u mandatu su već otvorene i najavljene pojedine garaže i prometna rješenja. Možete li danas građanima jasno reći koje će se lokacije za nova parkirna mjesta i garaže prve realizirati, u kojem roku i s koliko mjesta, te je li brojka koju ste najavljivali u kampanji i dalje ostvariva u ovom mandatu ili će se morati prilagoditi realnim okolnostima?
- Građani će uskoro vidjeti prve velike pomake. Na našu inicijativu Vukovarska ulica postala je državna cesta, a Hrvatske ceste naručile su glavni projekt za njezin završetak. Zagorski put ide prema realizaciji, predstavljeno je idejno rješenje mosta svetog Duje, a uz potporu Vlade intenzivno se radi na obilaznici i novom ulazu u grad kroz tunel Kozjak. Što se parkinga tiče, već sam spomenuo da smo osigurali sredstva za garaže na Sućidru, Trsteniku i Ravnim njivama, projektiraju se garaže na Blatinama, Plokitama i Spinutu, a tu su i Turska kula te park and ride na Lovrincu. Paralelno radimo i na gradskim prometnicama, od četvrtog kraka Velebitske, Zajčeva, druge faze Puta Žnjana, Bračke i Glavičine do izlaza iz trajektne luke.
Split se svakodnevno suočava s gužvama, osobito u sezoni, ali i izvan nje. Najavljuju se veliki prometni projekti, čvorovi, spojne ceste, ulaganja u javni prijevoz i novi autobusi. Kada će prosječni građanin Splita moći osjetiti da se prometna situacija konkretno poboljšala i vidite li budućnost Splita prvenstveno kroz nove ceste i parkinge ili kroz jači javni prijevoz, pješačke zone i manju ovisnost o automobilima?
- Split ne može svoju prometnu budućnost graditi samo na novim cestama i garažama. Danas gotovo polovica stanovnika Splita ostvaruje pravo na besplatan prijevoz ili prijevoz po simboličnoj cijeni, a građani koji koriste mjesečnu kartu i dalje se voze za euro dnevno, što je najpovoljnije među velikim hrvatskim gradovima. Uz to nabavljamo deset električnih autobusa, gradimo infrastrukturu za njihovo punjenje, moderniziramo sustav naplate i informiranja putnika te uvodimo dodatne kartomate, displeje i videonadzor. Cilj je da javni prijevoz bude još kvalitetniji, pouzdaniji i privlačniji građanima.
Otpad, Čistoća i Karepovac ostaju vrlo osjetljive teme. Bilo je promjena u upravljanju, financijskih problema, razgovora o cijenama odvoza i potrebi za većom stopom odvajanja otpada. Što je vaš plan da sustav gospodarenja otpadom u Splitu postane financijski stabilniji, učinkovitiji i prihvatljiviji građanima, i može li se od građana tražiti veća disciplina ili veći trošak ako im Grad prethodno ne osigura bolju infrastrukturu, jasniji sustav i vidljive rezultate?
- Čistoćom grada ne mogu biti u potpunosti zadovoljan i očekujem od novog direktora iskorak u organizaciji rada i čistoći javnih površina. Tvrtka je ostavljena u jako lošem financijskom stanju, a pritom Split i dalje ima jednu od najnižih cijena odvoza otpada u Hrvatskoj. Najveći izazov je očuvati Karepovac do otvaranja RCGO-a, što znači povećati stopu odvajanja otpada i smanjiti količine koje završavaju na odlagalištu. Ali čistoća grada nije samo pitanje Čistoće, nego i kulture ponašanja svih nas, jer svakodnevno imamo scene nepropisnog odlaganja otpada i nemara za koje ne može biti odgovorna samo gradska tvrtka. Ako želimo održiv sustav, morat ćemo više ulagati u opremu, vozila, biootpad i provedbu zakonskih obveza, a građanima pritom ponuditi jasniji i učinkovitiji sustav nego što ga imaju danas.
Pitanje Poljuda nadilazi sport. To je pitanje identiteta grada, sigurnosti, financija i odnosa Grada, Hajduka, države i navijača. Spominjale su se opcije obnove Poljuda, ali i mogućnost novog stadiona. Kada Split može očekivati jasnu odluku ide li se u temeljitu obnovu Poljuda ili u razmatranje novog stadiona, i tko bi, po vama, trebao imati presudnu riječ u toj odluci — struka, Grad, Hajduk, država ili građani na referendumu?
- Za razliku od prethodne gradske uprave, mi smo pitanju Poljuda pristupili potpuno otvoreno i transparentno. Sva dokumentacija koju je Grad imao javno je dostupna i dostavljena radnoj skupini Ministarstva. Hajduk je najavio i da će dostaviti elaborat emeritusa Mihanovića, nakon čega očekujemo zaključnu ocjenu stanja armirano-betonske i krovne konstrukcije. Dok struka ne da svoj konačni stav, ne želim govoriti napamet ni o obnovi ni o novom stadionu. Hajduk zaslužuje stadion koji zadovoljava suvremene standarde, a odluka mora biti donesena na temelju sigurnosti, struke i dugoročnog interesa Splita.
Žnjanski plato jedan je od najvećih gradskih projekata posljednjih godina i sigurno jedna od najvažnijih novih javnih površina u Splitu. Nakon otvaranja postavlja se pitanje upravljanja, održavanja, druge faze i sadržaja. Jeste li zadovoljni načinom na koji Žnjan danas funkcionira, što građani mogu očekivati u sljedećoj fazi projekta i kako ćete osigurati da Žnjan dugoročno ostane kvalitetan javni prostor za građane, a ne samo atraktivna ljetna zona?
- Žnjan nije projekt koji je nastao jučer. Pripremljen je još u mandatu Andre Krstulovića Opare, a s njegovim otvorenjem u prethodnom mandatu požurilo se u predizborne svrhe pa su se vrlo brzo pokazali brojni nedostaci koje danas saniramo. Gubitkom izbora oni koji bi o tome trebali šutjeti postali su najglasniji, iako snose najveću odgovornost za probleme koje smo zatekli. Novi direktor dobio je povjerenje da utvrdi stanje i krene u rješavanje naslijeđenih propusta. Danas se već vide pomaci, posebno na zelenilu i sustavu navodnjavanja i očekujem da se Žnjan dovede u stanje u kakvom je trebao biti isporučen građanima. Što se tiče cijelog tog prostora, uskoro otvaramo šetnicu Duilovo – Stobreč, koja je rezultat europskog projekta aglomeracije koji sam pripremao još dok sam bio na čelu VIK-a. U objavu ide i anketni natječaj za drugu fazu Žnjana, odnosno prostor prema Duilovu. Nažalost, ni za taj prostor nije ostavljen nijedan ozbiljan papir, kao ni za 200 metara spoja šetnice do Stobreča. Sve što nije napravljeno kako treba, sredit ćemo, a prostor od Žnjana prema Duilovu i Stobreču razvijati planski i u interesu građana.
Split ima odlične turističke brojke, ali istodobno stanovnici centra često upozoravaju na buku, pritisak apartmana, gužve, noćni život i gubitak normalnog svakodnevnog života. Kako ćete uskladiti turizam kao važan izvor prihoda s pravom stanovnika da normalno žive u svom gradu, i jeste li spremni donositi i nepopularne odluke ako procijenite da je potrebno zaštititi život u centru Splita?
- Želimo turizam koji će biti u službi kulture i sporta, ali prije svega stanovnika Splita i kvalitete života u gradu. To ne ide preko noći, ali moramo iskoristiti sve alate kako bi Split odmakli od nekontroliranog alkoholnog turizma. Usvojen je Zakon o trgovini koji će nam dati dodatne alate, predložili smo izmjene Zakona o ugostiteljstvu, pojačali rad komunalnih redara i koordinaciju svih službi na terenu. Izrađen je i Plan upravljanja destinacijom koji uskoro ide u javno savjetovanje i njime želimo jasnije odrediti smjer razvoja turizma, uključujući i ograničenja za sadržaje i oblike koje ne želimo u centru grada. Nažalost, oporba nastavlja politizirati ovu temu, iako su imali četiri godine da riješe problem, a nisu napravili ništa.
Uveli ste ili najavili niz socijalnih i demografskih mjera — besplatne vrtiće za predškolce, udžbenike, javni prijevoz za učenike i studente te druge oblike pomoći. Smatrate li da su univerzalne besplatne mjere najbolji model pomoći građanima ili bi dio mjera u budućnosti trebalo još preciznije usmjeriti prema onima kojima su najpotrebnije? Kako ćete osigurati da te mjere ne ugroze ulaganja u nove vrtiće, škole, igrališta i kvartovsku infrastrukturu?
- Neke mjere trebaju biti univerzalne jer izravno rasterećuju velik broj obitelji. Tu prije svega mislim na besplatan prijevoz za učenike i studente, besplatne udžbenike za srednjoškolce i besplatan vrtić za predškolce, kao mjere koje smo po prvi put uveli u Splitu. Cilj nam je i besplatan vrtić za svu djecu. Uz to smo povećali stipendije, potpore učenicima i studentima, naknade za novorođenu djecu i uveli besplatan prijevoz onkoloških bolesnika. Ništa od toga nije zaustavilo ulaganja u izgradnju i projektiranje škola, vrtića i školskih dvorana i mjere ćemo provoditi i dalje.
Projekt prenamjene Hotela Zagreb u centar za starije osobe predstavljen je kao jedan od najvažnijih socijalnih projekata za Split, osobito zbog dugih lista čekanja i velikih potreba za novim kapacitetima za starije. No dodatnu političku težinu cijeloj priči daje uključivanje Davora Matijevića, vijećnika čija je podrška važna za funkcioniranje vaše većine. Kako građanima objasniti da uključivanje Davora Matijevića u projekt Hotela Zagreb nije politička nagrada za podršku vašoj većini, nego odluka u javnom interesu? Koje su njegove konkretne reference za tako važan projekt, koliko će novih mjesta Split dobiti, kada prvi korisnici mogu ući u prostor i tko će osobno preuzeti odgovornost ako projekt zapne?
- Poznato je da sam u kampanji obećao dva doma za starije i to nije tema koja mi je naknadno nametnuta. Odmah po preuzimanju dužnosti pokrenuli smo projektiranje Centra za starije na Pazdigradu, kao što je i obećano u kampanji. Gradski vijećnik Davor Matijević prepoznao je priliku da se Hotel Zagreb prenamijeni u dom za starije i ta je inicijativa imala jednoglasnu podršku Gradskog vijeća, kao i moju osobnu podršku. On taj posao odrađuje volonterski, kao voditelj radne skupine i u koordinaciji s gradskim službama. Riječ je o projektu u javnom interesu koji može značajno povećati smještajne kapacitete za starije osobe u Splitu. Novi dom za starije u Splitu nije izgrađen gotovo 40 godina, liste čekanja su ogromne i po prvi put se sustavno radi na rješavanju tog problema. O kapacitetima doma na Duilovu više ćemo znati nakon izrade idejnog rješenja, a tada ćemo o svim detaljima pravodobno izvijestiti javnost.
Marjan je simbol Splita, ali i prostor oko kojeg godinama postoji veliko nepovjerenje javnosti. Građane ne zanimaju samo sadnice, akcije i lijepe fotografije, nego konkretno stanje šume, protupožarna sigurnost, održavanje, kontrola prostora i odgovornost ljudi koji njime upravljaju. Je li Marjan danas stvarno bolje vođen nego prije godinu dana ili se građanima uglavnom nude protokolarne akcije i optimistične poruke? Koji su mjerljivi pokazatelji da je Marjan sigurniji, zdraviji i bolje održavan, i tko je konkretno politički i upravljački odgovoran ako se ondje ponovno dogodi ozbiljan problem?
- Marjan se danas zasigurno vodi bolje i transparentnije, bez takozvanih koordinatora i ravnatelja u sjeni o kojima danas čitamo u kontekstu optužnice za neovlašten pristup podacima građana i provalu u Banovinu. Odgovornost je jasna. Javna ustanova upravlja Park-šumom, Grad osigurava sredstva i podršku, a ja kao gradonačelnik preuzimam političku odgovornost da se posao odradi. Do sada su ulaganja u sanaciju Marjana nakon vjetroloma dosegnula 1,6 milijuna eura. Glavnina radova je dovršena, preostali su manji zahvati i ulazimo u redoviti režim održavanja i sanacije. Tu smo pokazali da znamo reagirati kada je najpotrebnije i da ne koristimo Marjan za političke obračune.
Svaki gradonačelnik, osobito u Splitu, stalno je pod povećalom javnosti. Uz velike projekte i političke dogovore građane zanima i način donošenja odluka, transparentnost i povjerenje u sustav. Kako želite da građani nakon ove prve godine dožive vaš stil upravljanja i postoji li odluka iz prve godine mandata za koju danas mislite da je bila pogrešna?
- Želim da građani ovu prvu godinu pamte po otvorenijem i pristupačnijem načinu upravljanja gradom. Obišao sam sve gradske kotareve, razgovarao s građanima i nastojao biti prisutan na terenu jer smatram da se mnogi problemi najbolje vide upravo izravnim razgovorom s ljudima. Ne tvrdim da smo sve riješili, ali mislim da se osjeti više dijaloga, manje podjela i veća spremnost da se problemi rješavaju. Možda sam neke odluke mogao detaljnije i ranije objasniti javnosti, ali nikada nisam donosio odluke vodeći se dnevnom politikom ili pritiscima. Važno mi je da odluke budu odgovorne i u interesu grada, čak i kada nisu najjednostavnije ili najpopularnije. Ovog utorka, 9. lipnja, na dan kada sam sa zamjenicima Mateom Dorčić i Ivom Bilićem preuzeo dužnost u Banovini, predstavit ćemo rezultate prvih 12 mjeseci mandata. Građani mogu doći u Tehnološki park od 10 sati i vidjeti što je napravljeno.
Kada bismo isti ovakav razgovor vodili za godinu dana, koja biste tri konkretna rezultata željeli staviti pred građane i reći: ovo smo obećali i ovo smo isporučili, te možete li već sada navesti projekte i rokove po kojima želite da vas građani mjere?
- Volio bih da za godinu dana građanima možemo pokazati vrlo konkretne pomake. Prvo, da je Spaladium Arena u završnoj fazi sanacije ili ponovno u funkciji. Drugo, da su projekti priuštivog stanovanja prošli ključne faze projektiranja i dozvola te da smo bliže početku izgradnje. Treće, da su vidljivi konkretni pomaci u prometu i parkingu kroz završetak novih garaža i nastavak velikih državnih projekata koji mijenjaju prometnu sliku Splita.
Što vas je u prvoj godini mandata najviše iznenadilo u samom poslu gradonačelnika? Koji vam je trenutak bio osobno najteži, a koji najdraži u ovoj prvoj godini na čelu Splita?
- Ne mogu reći da me nešto posebno iznenadilo, s obzirom na to da sam i ranije vodio veliki sustav i radio na pripremi velikih projekata. Najteži trenutak bio je vjetrolom na Marjanu i stanje koje sam vidio prije sanacije koju smo pokrenuli. Jedan od najdražih trenutaka svakako je bilo izglasavanje rebalansa kojim smo prvi put uveli važne mjere za mlade obitelji u Splitu, ali i odlazak Moby Dree iz splitskog akvatorija.
