Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u ponedjeljak da bi Ukrajina mogla postati članica Europske unije i prije 2030. godine – unutar njezinog sadašnjeg mandata na čelu Komisije.
Na summitu održanom u Kijevu, von der Leyen je pohvalila napredak Ukrajine u ispunjavanju europskih normi, naglasivši kako je proces pristupanja zahtjevan, ali da Kijev napreduje iznimnom brzinom.
"Zaista cijenim političku volju koja je prisutna. Čak bih rekla da je ukrajinski proces zasnovan na zaslugama. Ako nastave ovom brzinom i kvalitetom, možda bi mogli postati članica EU-a i ranije od 2030." – poručila je čelnica Europske komisije.
Politička neizvjesnost u SAD-u stvara zabrinutost
Summit je sazvan u trenutku rastajuće nesigurnosti u vezi s američkom podrškom Ukrajini. U posljednja dva tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump započeo je pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pri čemu je Europa isključena iz razgovora, a Kijev optužen za početak rata koji je Moskva pokrenula u veljači 2022., piše Politico.
Dok se SAD udaljava, Europa traži alternativne načine pomoći Ukrajini. Na summitu su sudjelovali čelnici 13 zemalja uživo, dok ih se još 24 pridružilo online, svi potvrđujući nastavak podrške Ukrajini.
Von der Leyen je najavila da će EU u ožujku osigurati 3,5 milijardi eura financijske pomoći Ukrajini, dok je španjolski premijer Pedro Sánchez obećao dodatnih milijardu eura, a kanadski premijer Justin Trudeau također je najavio daljnju pomoć.
Albanski premijer Edi Rama upozorio je da Europa više ne može pasivno slijediti američku politiku:
"Predugo smo bili na autopilotu jer smo se oslanjali na SAD. Sada je autopilot isključen i ne znamo do kada. Vrijeme je da sami razmislimo što dalje. Naravno, vojna pomoć je ključna, ali možda neće biti dovoljna."
Zelenski: "Ova godina mora donijeti stvarni, trajni mir"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je kako mir ne može biti postignut samo željama te kako Putin nikada neće Ukrajini dati mir u zamjenu za ustupke.
"Ova godina mora biti godina u kojoj započinje stvarni, trajni mir. No, mir se ne može jednostavno proglasiti u jednom satu. Ako netko pokuša učiniti upravo to – bez ikakve osnove, to neće uspjeti." – rekao je Zelenski, istaknuvši kako jedino jamstvo sigurnosti za Ukrajinu ostaje članstvo u NATO-u.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz izjavio kako "ne vidi scenarij u kojem Ukrajina ulazi u NATO i time automatski postaje obvezom za raspoređivanje američkih trupa."
Strah od povijesnih ponavljanja
Neizvjesnost u vezi s američkom podrškom zasjenila je cijeli summit, a neki čelnici otvoreno su izrazili zabrinutost da bi SAD mogao okrenuti leđa Europi i približiti se Moskvi.
Češki predsjednik Petr Pavel podsjetio je na Minhenski sporazum iz 1938., kojim su Velika Britanija i Francuska dopustile Njemačkoj da pripoji dijelove Čehoslovačke, što je kasnije dovelo do Drugog svjetskog rata.
"Nema sumnje da je krajnji cilj Moskve uništiti Ukrajinu. Svi želimo trajni mir, ali ne mir pod svaku cijenu. Mir temeljen na poniženju žrtve zapravo je nagrada agresoru. Znamo što znači izdaja – to smo iskusili 1938. godine. Mora biti jasno tko je agresor, a tko žrtva." – poručio je Pavel.
Dok Europa traži rješenja za jačanje vlastite sigurnosti i podrške Ukrajini, neizvjesnost oko američke politike ostaje ključno pitanje u nadolazećim mjesecima.
