S cijenama pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od 60%, Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom. U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte, naime, da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je teško i zamisliti.
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi spekulirati o cijenama. Kaže tek kako se mlinari s pekarskom industrijom boje potpisati bilo kakav ugovor dulji od mjesec dana. Po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se pak premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu, piše Večernji list.
– Cijene pšenice mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti – objašnjava Barišić, ističući kako nas očekuje loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u mlinarsko-pekarskoj, a i prehrambenoj industriji dodatno pumpa i visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju više od 30%), ambalaže za više od 40%, transporta i slično. Najniža maloprodajna cijena brašna (ne računajući akcije) do Velike Gospe u trgovinama je, kako neslužbeno doznajemo, bila 4,59 kuna, danas 4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49, pa i do 6 kuna, ovisno o proizvođaču. I to samo s ukalkuliranom sirovinom!
Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20%, procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog osnovnog proizvoda smjele ići, s obzirom na to da inflacija, klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda. Čini se tako kako je trenutačno isplativije pšenicu prodati i izvesti u zrnu, nego je mljeti u brašno, s obzirom na to da se na burzama plaća oko 250 eura.
Mađari, doznajemo, trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura, 2,05 kn/kg. No kako smo ove godine imali kvalitetnu pšenicu i rekordne prinose od 1,1 milijun tona, gotovo kao i lani kad je se izvezlo oko pola milijuna tona – i da ove godine izvezemo 700 tisuća tona, ostat će je 400 tisuća za preradu, kolike su ukupne hrvatske potrebe, nada se Barišić.
Europa podbacila
No hoće li? Nakon kiša i poplava koje su uništile žetvu na zapadu Europe, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, a i Mađari požnjeli manje od očekivanog, pšenice nema dovoljno da se ublaže poremećaji i ogromna potražnja, potvrđuju nam i u Granoliju. Hrvatskih milijun tona pšenice, tvrde, ništa ne znače u europskom ili globalnom kontekstu tako da ni oni, koji su naš najveći mlinar s oko 45% tržišta, nisu “market makeri” koji mogu utjecati na cijene koje se formiraju izvana.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
