Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Split Krešimir Dolić, liječnik koji od rujna prošle godine vodi najopterećeniju hrvatsku zdravstvenu ustanovu, jasan je i rezolutan: od svoje države i svoga grada zahtijeva da hitno, što hitnije mogu, krenu u gradnju nove splitske bolnice
'Ovako dalje više ne ide', kaže Dolić za tportal.
Vapaj iz Splita treba shvatiti krajnje ozbiljno: KBC, kojemu je Dolić na čelu, jedina je tercijarna zdravstvena ustanova za nešto manje od milijun stanovnika sve četiri dalmatinske županije, zatim za velik dio susjedne Hercegovine, ali i za milijune turista koji posjećuju ovu regiju.
Samo Split bilježi preko tri milijuna noćenja godišnje, a njegova županija oko 18 milijuna.
'I sve to u kompleksu čiji je dio izgrađen još u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Naprosto se više ne možemo razvijati kao ustanova jer su potrebe sve veće, a troškovi sve viši. Bilo kakva krpanja i improvizacije više nemaju nikakvog smisla', iskreno govori Dolić.
S njime i njegovom pomoćnicom Mirelom Pavičić Ivelja razgovarao je novinar tportala, u dobro održavanoj, no vidljivo staroj i potpuno neadekvatnoj upravnoj zgradi. Vrijeme je ovdje stalo, a nitko više ni nema ambiciju pomaknuti ga jer u bolničkom krugu postoji bezbroj drugih prioriteta. Već godinama i desetljećima s vremena na vrijeme obnovi se kakav operacijski blok, temeljito preuredi pokoja klinika ili odjel, ali sve to skupa daleko je ispod razine jedine vrhunske bolnice koja opslužuje milijun ljudi.
'A možete samo zamisliti kako je u ovakvim uvjetima svaka od ovih investicija komplicirana', uzdiše Dolić.
KBC koji vodi u proteklim je godinama, u mandatu ravnatelja Julija Meštrovića, razvio više projekata procijenjenih na nekoliko stotina milijuna eura: planirala se dogradnja novih bolničkih krila s klinikama, poliklinikama i garažama, provodili su se natječaji koji su prolazili ili padali, no u zraku je uvijek lebdjela činjenica da nitko iz Zagreba na ove ideje nije ni trznuo. Novca nije bilo, niti je postojala perspektiva da će se negdje stvoriti.
Nova strategija
A Dolić je odmah po imenovanju za ravnatelja dao do znanja da će promijeniti strategiju, procijenivši da nema previše smisla dograđivati i nadograđivati zgrade koje će u suštini i dalje biti stare šezdeset ili sedamdeset godina. U idućih pola godine skenirao je stanje - premda je zapravo dobro upoznat sa svime jer je cijeli jedan mandat bio pomoćnik ravnatelja Meštrovića - pa sada ultimativno zahtijeva.
'Novu bolnicu. Ni manje, ni više.'
Za tportal Dolić otkriva da je nedavno imao priliku o tome porazgovarati s premijerom Plenkovićem, a on je, kada mu je opisao sve probleme s kojima se suočava, rekao da je 'svjestan da mu je koža tijesna'. Ministrica zdravstva Irena Hrstić kao liječnica vjerojatno ga razumije još bolje, a novi splitski gradonačelnik Tomislav Šuta i prije i poslije nedavnih izbora javno je obećao založiti svoj naglo nabujali politički autoritet upravo za ovaj projekt.
Put se čini otvorenim, barem kada je riječ o političkoj vertikali.
Nova splitska bolnica ipak se ne bi trebala smatrati političkim projektom, dapače: u trenutku u kojem se sve zagrebačke bolnice obnavljaju od potresa na način da se zapravo potpuno rekonstruiraju, kada nove bolnice dobivaju Pula, Rijeka, Šibenik ili Osijek - a vrijednost investicije procijenjena je na oko 800 milijuna eura - već nekoliko godina vidljivo je državno podinvestiranje u zdravstveni sustav u Dalmaciji.
'Drago mi je čuti da se nove bolnice grade diljem Hrvatske i nismo nimalo ljubomorni, dapače. Ali ako želimo zadržati naše ljude ovdje i ako želimo imati stabilan i siguran turizam, u kojemu je zdravstvena skrb važna karika, onda naprosto moramo izgraditi novu bolnicu. Sazrelo je vrijeme, Split i Dalmacija to zaslužuju', kaže Dolić.
'KBC Split mora biti 'dalmatinsko Rebro' - ono danas to i jest u mnogočemu izuzev uvjeta u kojima djeluje', riječi su ravnatelja splitske bolnice koje bi trebale biti razumljive u Zagrebu, gradu u kojemu su smještena dva klinička bolnička centra i još osam bolnica.
Politika ga ne zanima
Dolić je, pisali su već kada je odabran za ravnatelja, član HDZ-a koji to ne krije. U isto vrijeme ne krije ni to da ga politika ne zanima, niti se njome želi baviti, niti želi da ga se smješta u politički kontekst. Zato govori sasvim otvoreno i slobodno, pa od svoga gradonačelnika i premijera ima jasna očekivanja:
'Na lokalnoj razini treba izraditi elaborat i početi prilagođavati urbanističke planove, a na nacionalnoj razini novi splitski KBC trebao bi biti proglašen strateškim državnim projektom, kao i druge investicije ove vrste', kaže splitski ravnatelj.
U kuloarima već neko vrijeme kolaju informacije da bi nova bolnica trebala biti smještena u Kopilici, nekadašnjem sjevernom predgrađu Splita koje je u međuvremenu preraslo u fokalnu točku splitskog poluotoka - a bit će još 'centralnije' nakon što se između njega i obližnjih Kaštela pruži planirani novi Most svetog Duje.
'Nove bolnice uglavnom su 'neboderskog' tipa pa nam zapravo nije potrebno ogromno zemljište, pedeset ili šezdeset tisuća kvadrata, pretpostavljam. KBC Split jedina je tercijarna zdravstvena ustanova na prostoru od Zadra do Dubrovnika koja je silom prilika danas postala kronična, pa i palijativna. Nova bolnica mora biti namijenjena akutnom liječenju, a našu lokaciju na Križinama prenamijenili bismo u suvremeni regionalni centar za kroničnu i palijativnu skrb', kaže Dolić.
Čovjek koji vodi složeni sustav s čak 4400 zaposlenih - 'najveću bolnicu od talijanskog Trsta do grčkog Patrasa', kako smo nedavno izračunali, ali i najvećeg poslodavca u samom Splitu - o potrebi velikog zahvata gradnje nove bolnice za tportal govori iznenađujuće otvoreno i konkretno, bez imalo ustezanja. Priznaje i da bi do ispunjenja ovih planova - koji nisu snovi, nego ljuta potreba - po superoptimističnom scenariju trebalo pet do šest godina, a realno negdje desetak.
No samo ako se na njegov apel svi prozvani trgnu. Odmah.
