Samo manji broj mladih planira ostati u Pločama. U idućih pet godina 17 posto njih planira živjeti u Pločama, izvan Ploča, ali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji oko 12 posto, gotovo 60 posto negdje drugo u Hrvatskoj, a 15,6 posto planira živjeti izvan Hrvatske. Dio je to rezultata istraživanja koje je Grad Ploče proveo kako bi dobio povratnu informaciju od mladih i njihovim potrebama koje će ugraditi u Lokalni program za mlade Grada Ploča, piše Jutarnji list.
Žive s roditeljima
Naime, Grad Ploče jedan od 16 gradova sudionika projekta Europe Goes Local - Supporting Youth Work at the Municipal Level (EGL) u RH koji je započeo u siječnju 2022., a završio 30. lipnja 2023. godine. Sve je započelo u Slunju 2022. kada su svi gradovi izradili svoj Individualni plan aktivnosti temeljem kojeg je Grad Ploče u narednom periodu provodio razne aktivnosti, a posljednja aktivnost koja je ostala je izrada Lokalnog programa za mlade Grada Ploča kao strateškog dokumenta (3-godišnji) koji treba služiti kao podloga za rad s mladima i upoznavanje s njihovim potrebama. Taj strateški dokument je višegodišnji i trebao bi služiti kao podloga za donošenje Godišnjih programa rada Savjeta mladih Grada Ploča za svaku godinu.
Ciljana skupina istraživanja bili su mladi od 15 do 30 godina, 212 ih je ispunilo anketu krajem prošle godine, a teme su bile planovi za budućnost, problemi s kojima se susreću, slobodno vrijeme i način informiranja. Trećina sudionika ankete bili su mladići, više od 62 posto djevojke, a 4,2 posto nije se izjasnilo. Više od 81 posto starosti su između 14 i 18 godina, 77,4 posto završilo je osnovnu školu. Daleko najviše, 84 posto, živi s roditeljima, više od 60 posto procjenjuje da njihovo materijalno stanje nije ni bolje ni lošije od većine drugih, a kada su u pitanju primarni izvori prihoda, najviše, preko 37 posto, uzdržavaju roditelji.
Kao glavni razlog odlaska iz grada naveden je nedostatak prilika za daljnje obrazovanje i usavršavanje, a ostali razlozi vezani su uz nedostatak zabavnih sadržaja, nemogućnost pronalaska posla, nedostatak sportskih te kulturnih sadržaja, piše Jutarnji.
Na odluku o ostanku u gradu za najviše ispitanika (53 posto) utjecala bi mjera financijske pomoći za novorođeno dijete, zatim cijena vrtića i osiguranje mjesta u dječjem vrtiću, kao i financijske pomoći za pokretanje vlastitog obrta, OPG-a ili startupa, te financijske pomoći za gradnju stambenog objekta.
Muče ih nezaposlenost i nasilje
Kao najčešće probleme s kojima se mladi u gradu susreću navedeni su nezaposlenost (77 posto), nizak životni standard, nedostatak interesa za društvena zbivanja, ovisnost o “lakim” drogama, kockanju, klađenju, alkoholu, problem stanovanja, problem mentalnog zdravlja, vršnjačko nasilje, ovisnost o “teškim” drogama, obiteljsko nasilje, on-line nasilje, uništavanje javnih dobara, seksualno nasilje i krađa materijalnih dobara. No, više od 85 posto ispitanika nikoga nije kontaktiralo kako bi se ti problemi riješili, 16 posto smatra kako su neke od problema koje su primijetili u svojoj okolini riješili sami, manje od pet posto kontaktiralo je nadležne institucije (policiju, vatrogasce, hitnu pomoć, školu), gradsku upravu njih 2,8 posto, kao i organizacije civvilnog društva, a dva posto ispitanika kontaktiralo je lokalne medije.
Najviše zabrinjava podatak da gotovo 18 posto mladih u proteklih šest mjeseci nikada nije osjećalo da način na koji društvo funkcionira ima smisla za njih, a isto toliko ih nije imalo osjećaj da su ljudi u suštini dobri. Gotovo 15 posto mladih u istom razdoblju nije osjećalo kao da je život smislen i da oni imaju svrhu, a 14 posto niti jednom nisu osjećali kao da su proživjeli iskustva zbog kojih su se razvili i postali bolje osobe...
