Riječka nadbiskupija poručila je kako je zahvalna "svima koji pridonose rasvjetljavanju povijesnih okolnosti i svjedočanstava vezanih uz Riječke mučenike", ističući da je njihovo stradanje "dragocjen dio povijesti mjesne Crkve" i trajno nadahnuće vjernicima.
U priopćenju se naglašava da promišljanje o mučenicima mora polaziti od njihove vjere i savjesti, a ne od političkih interpretacija. "Svako promišljanje o mučenicima mora ponajprije polaziti od njihova duhovnog svjedočanstva, a ne od ideoloških ili političkih tumačenja povijesti", poručuju iz Nadbiskupije.
"Povijest ne smije biti talac politike"
Upozoravaju i na opasnost instrumentalizacije prošlosti, osobito kroz medijske interpretacije koje, kako navode, mogu produbljivati podjele.
"Crkva mučeništvo ne razumije kao sredstvo društvenog obračuna nego kao vrhunac kršćanske ljubavi i vjernosti", stoji u priopćenju, uz jasnu poruku da "povijest ne smije biti talac politike ni predmet političkog inženjeringa". Nadbiskupija pritom upozorava da takav pristup "neizbježno" otvara stare rane i pojačava napetosti u društvu.
Odmak od nacionalizma i šovinizma
Riječka nadbiskupija ističe da ne želi da se žrtve totalitarizama koriste za dodatno produbljivanje društvenih razlika te jasno odbacuje ekstremne ideologije.
"Nacionalizam i šovinizam nisu prihvatljivi, s koje god strane dolazili", navodi se, uz poruku da kršćanska poruka "nadilazi nacionalnu pripadnost i ujedinjuje narode u jedan Božji narod".
Dodaju i kako se autentična ljubav prema domovini ne gradi u sukobu s drugima, nego "u poštovanju i zauzimanju za opće dobro". U priopćenju se naglašava da povijesna istina traži ozbiljna i cjelovita istraživanja, ali i posebnu osjetljivost prema složenosti vremena u kojem su se događaji zbivali. U tom kontekstu Nadbiskupija podupire proces "čišćenja pamćenja", koji opisuje kao "oslobađanje osobne i kolektivne svijesti od naslijeđene srdžbe, neprijateljstava i nasilja". To, poručuju, znači i spremnost da se prepoznaju vlastite pogreške te da se oplakuju "ne samo žrtve vlastite zajednice nego i žrtve drugih".
"Crkva mora biti prostor pomirenja, a ne ideološkog svrstavanja", ističe se u tekstu. Spomen mučenika, navodi se, nije pitanje dnevne politike, nego prije svega poziv na osobnu i društvenu promjenu. "Spomen mučenika prije svega je poziv na obraćenje, oprost i izgradnju pravednijega društva", poručuje Nadbiskupija, podsjećajući da je moderna Europa izrasla na "temeljima antitotalitarizma, pomirenja i suradnje".
U tom smislu naglašavaju da se "svjetlija budućnost ne može graditi na nacionalizmu nego na odgovornosti, solidarnosti i traženju zajedničkoga dobra".
Uloga medija i javnosti: Protiv populizma i isključivosti
Osim povjesničara, Nadbiskupija proziva i širi krug društvenih aktera: kulturne ustanove, vjerske zajednice te crkvene i neovisne medije. Svi su, navode, pozvani biti "čuvari nasljeđa suživota i dijaloga", uz odbacivanje "nedemokratskih i nacionalističkih obrazaca ponašanja".
Kao ključnu zaštitu od radikalizacije i manipulacije navode javnost koja je sposobna kritički promišljati. "Brana populizmu i isključivosti može biti samo educirana, informirana i kritička javnost", stoji u priopćenju.
Zaključno, Nadbiskupija potiče da se u raspravama o Riječkim mučenicima izbjegnu pojednostavljene interpretacije koje bi mogle stvoriti dojam da Crkva zauzima političke pozicije. "Naša je zadaća čuvati sjećanje na svjedoke vjere… te istodobno pridonositi dijalogu, pomirenju i zajedničkoj budućnosti", poručuju.
Priopćenje je, navode iz Riječke nadbiskupije, potpisao riječki nadbiskup Mate Uzinić.
