U vrijeme kada je koronavirus paralizirao gotovo cijeli svijet i na najteži način nam pokazao da se život kakav smo do sada poznavali može promijeniti u tren, imati vlastiti komadić zemlje pod dalmatinskim suncem pravo je bogatstvo. Većinu takvih sretnika život u izolaciji nagnao je na razmišljanje o uzgoju vlastitog voća i povrća, iako o tome ranije možda i nisu razmišljali. Svima koji su se ovih dana odlučili upustiti u vrtlarenje u potpunom skladu s prirodom, svojim znanjem na raspolaganju nesebično stoji mladi splitski inženjer arhitekture Hrvoje Bota, direktor društvenog poduzeća „Održivo“ i dopredsjednik udruge "Permakultura Dalmacija".
Kao strastveni promotor permakulture, Bota je već prepoznatljiv u dalmatinskoj javnosti. Vlastitu avanturu započeo je prije desetak godina, sa suprugom Ivanom na imanju u Aržanu. Pokrenuo je tada svoj biovrt i krenuo s uzgojem tradicijskih sorti koje su nekada davno uzgajali naši stari, a ono što je u početku bilo usputni hobi, s vremenom se pretvorilo u profesionalni izazov i životnu filozofiju.
Važnost zdrave prehrane
- Na pokretanje svog biovrta najviše me nagnala želja za vlastitim uzgojem zdrave hrane. Kada smo supruga i ja dobili djecu, spoznali smo važnost zdrave prehrane, krenuli i s vremenom učili o tome sve više i više. Osim toga, rad u vrtu donosi jednu određenu dozu mira i radosti, u svako doba dana - kaže Bota u razgovoru za Dalmacija Danas.
Kako pojašnjava, biovrt je vrt u kojem se sve radi po prirodnim načelima, što znači da se ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi, kao i da se njeguju bioraznolikost i mikrobiologija tla. "Pčele, ose, kukci, žabe, gušterice, svi imaju svoje mjesto jer čovjek s njima radi u harmoniji. To su osnove biovrta", tumači stručnjak.
Od kada je nastupila karantena, kaže, u udruzi "Permakultura Dalmacija" bilježe ogroman porast interesa od strane građana.
- Vlada velika navala na udrugu. Svi zovu i pitaju savjete, a zainteresirani su i za stare sorte sjemena koje mogu dobiti u okviru Društvene banke sjemena, zanimljive inicijative koja prikuplja sve stare sorte i nudi ih besplatno na korištenje. Danas je, možda i više nego ikada prije, velika vrijednost imati svježu hranu nadohvat ruke, imati vlastito povrće pa stalno potičemo i pozivamo ljude da se jave udruzi ako im treba stručna pomoć - priča Bota. Napominje i da se građani, osim udruzi, mogu javiti i tvrtki "Održivo", koja se bavi permakulturnim dizajnom, projektima uređenja vrtova, stručnim konzultacijama i nabavkom sve potrebne opreme.
Za one koji se pak žele upustiti u pokretanje vlastitog biovrta bez tuđe pomoći, Bota dijeli tri ključna savjeta:
- Najvažnije što svi oni koji se odluče za vlastiti biovrt moraju znati jest da zdrave biljke za dobar uzgoj moraju imati zdravo tlo. Njegovanje kvalitetnog tla je najvažnije i zbog toga je neophodno raditi svoj kompost i tako stvoriti povoljnu mikrobiologiju tlu. To je već pola posla.
- Izuzetno je važna miješana sadnja, a nipošto monokultura, kako bi se spriječila najezda štetnika. Pritom je neizmjerno važno pratiti kalendare, odnosno znati kada se što sije i sadi te nabaviti stare sorte, koje su prirodne, puno kvalitetnije i otpornije od novih.
- Tlo u biovrtu uvijek mora biti pokriveno biljkama ili malčem, odnosno otkosom trave, sijenom ili slamom, tako da može držati vlagu.
